RS50976B - Postupak i uređaj za određivanje lokacije stacionarnog satelitskog prijemnika - Google Patents
Postupak i uređaj za određivanje lokacije stacionarnog satelitskog prijemnikaInfo
- Publication number
- RS50976B RS50976B RSP-2009/0182A RSP20090182A RS50976B RS 50976 B RS50976 B RS 50976B RS P20090182 A RSP20090182 A RS P20090182A RS 50976 B RS50976 B RS 50976B
- Authority
- RS
- Serbia
- Prior art keywords
- satellite
- locating
- location
- receiver
- stationary
- Prior art date
Links
Classifications
-
- G—PHYSICS
- G01—MEASURING; TESTING
- G01S—RADIO DIRECTION-FINDING; RADIO NAVIGATION; DETERMINING DISTANCE OR VELOCITY BY USE OF RADIO WAVES; LOCATING OR PRESENCE-DETECTING BY USE OF THE REFLECTION OR RERADIATION OF RADIO WAVES; ANALOGOUS ARRANGEMENTS USING OTHER WAVES
- G01S5/00—Position-fixing by co-ordinating two or more direction or position line determinations; Position-fixing by co-ordinating two or more distance determinations
- G01S5/02—Position-fixing by co-ordinating two or more direction or position line determinations; Position-fixing by co-ordinating two or more distance determinations using radio waves
- G01S5/10—Position of receiver fixed by co-ordinating a plurality of position lines defined by path-difference measurements, e.g. omega or decca systems
-
- G—PHYSICS
- G01—MEASURING; TESTING
- G01S—RADIO DIRECTION-FINDING; RADIO NAVIGATION; DETERMINING DISTANCE OR VELOCITY BY USE OF RADIO WAVES; LOCATING OR PRESENCE-DETECTING BY USE OF THE REFLECTION OR RERADIATION OF RADIO WAVES; ANALOGOUS ARRANGEMENTS USING OTHER WAVES
- G01S13/00—Systems using the reflection or reradiation of radio waves, e.g. radar systems; Analogous systems using reflection or reradiation of waves whose nature or wavelength is irrelevant or unspecified
- G01S13/02—Systems using reflection of radio waves, e.g. primary radar systems; Analogous systems
- G01S13/06—Systems determining position data of a target
- G01S13/46—Indirect determination of position data
- G01S2013/468—Indirect determination of position data by Triangulation, i.e. two antennas or two sensors determine separately the bearing, direction or angle to a target, whereby with the knowledge of the baseline length, the position data of the target is determined
Landscapes
- Physics & Mathematics (AREA)
- Engineering & Computer Science (AREA)
- General Physics & Mathematics (AREA)
- Radar, Positioning & Navigation (AREA)
- Remote Sensing (AREA)
- Position Fixing By Use Of Radio Waves (AREA)
- Radio Relay Systems (AREA)
- Circuits Of Receivers In General (AREA)
- Radar Systems Or Details Thereof (AREA)
- Mobile Radio Communication Systems (AREA)
Abstract
Postupak za određivanje lokacije stacionarnog satelitskog prijemnika (307), koji ima stacionarnu satelitsku antenu, pomoću paketa za lociranje u okviru satelitskih korisničkih signala, naznačen time što se pomenuti satelitski korisnički signali odašilju iz jedne ili više satelitskih stanica (110), (111) na defmisanim pozicijama zemaljskih stanica i prenose preko jednog ili više satelita (112), (113) na različitim geostacionarnim orbitalnim pozicijama da bi se primili od strane iste stacionarne satelitske antene, pri čemu su geostacionarne orbitalne pozicije kontrolisane, u skladu sa informacijom o poziciji satelita, od strane jedne ili više zemaljskih stanica; i naznačen time što je svaki paket za lociranje unutar odgovarajućeg satelitskog korisničkog signala povezan sa informacionim vremenskim markerom vezanim za trenutak odašiljanja paketa za lociranje iz odgovarajuće vremenske stanice i time stoje veliki broj paketa za lociranje detektovan od strane stacionarnog satelitskog prijemnika (307) u primljenim satelitskim korisničkim signalima, pri čemu se relativne vremenske razlike između trenutaka detekcije odgovarajućih paketa za lociranje mere i izmerene relativne vremenske razlike se sakupljaju i povezuju sa defmisanim pozicijama zemaljske stanice, informacionim vremenskim markerom i informacijom o poziciji satelita radi određivanja lokacije stacionarnog satelitskog prijemnika pomoću sekundarnog uslova za rešavanje redundance izmerenih relativnih vremenskih razlika.Prijava sadrži još 21 patentni zahtev.
Description
OBLAST PRONALASKA
Pronalazak se odnosi na lokacioni postupak i lokacioni uređaj za određivanje lokacije stacionarnog satelitskog prijemnika, koji ima stacionarnu satelitsku antenu, pomoću paketa za lociranje u okviru korisničkih satelitskih signala. Osim toga, pronalazak se odnosi na postupak emitovanja i uređaj za emitovanje.
Paket za lociranje, u okviru predmetnog pronalaska, je bilo koji paket u okviru korisničkih satelitskih signala, koji ima specijalni PID i koristi se u svrhu lociranja.
STANJE TEHNIKE
US 6,864,838 B2 opisuje sistem i postupak za lociranje za satelite, pomoću paketa za lociranje u okviru korisnilčkih satelitskih signala. Satelitski korisnički signali su modulirani digitalni transpotni signali, kao DVB-S signal, pri čemu su paketi za lociranje ubačeni u ove satelitske korisničke signale, pomoću vremenskog informacionog markera. Da bi se kompenzovalo nepoznato kašnjenje satelitskog korisničkog signala u uređaju za dekodiranje dela za silaznu vezu, preporučeno je koristiti uređaj za dekodiranje identične strukture kako u delu uzlazne veze, tako i u delu silazne veze. Odgovarajući paketi za lociranje se prenose kroz uzlazne veze i silazne veze kroz ove uređaje za dekodiranje, pre nego što se vremenski informacioni marker unutar paketa za lociranje procesira od strane odgovarajućeg kola za merenje vremena. Otkriveno je da ova struktura obezbeđuje visoku tačnost obavljanje preciznih operacija lociranja u odnosu na satelite. Međutim, US 6,864,838 B2 ne opisuje lokaciju stacionarnog satelitskog prijemnika na zemlji.
US 2003/122 705 Al prikazuje postupak pozicioniranja koji koristi relativno kašnjenje između signala primljenih iz dva satelita, određenih njihovim odgovarajućim vremenskim markerima.
GPS (Global Positioning System - Globalni sistem za pozicioniranje) je dobro poznat sistem za obezbeđivanje bilo koje tačke na zemlji tačnom informacijom o vremenu i lokaciji. Osnovna tehnika za određivanje GPS kordinata GPS prijemnika se bazira na trilateralnom rešenju koje ima sa tri satelita poznate pozicije. Ako se mere rastojanja od svakog satelita do prijemnika, onda se može odrediti nepoznata pozicija prijemnika. Trilateralno rešenje odgovara idealnom slučaju, ali u praksi koriste se i druge konfigracije da bi se kompenzovala greška prilikom merenja ili da bi iskoristile druge raspoložive informacije o poziciji. Npr, ako je bias sata prijemnika nepoznat, može se upotrebiti kvadrilateralna konfiguracija sa četiri satelita vidljiva od strane prijemnika. Sa druge strane, može se koristiti bilateralna konfiguracija ako je raspoloživ precizni lokalni sat i ako se sa druge strane koristi geodetski referentni model površine Zemlje kao dodatna koordinata.
GPS prijemnici su široko zastupljeni i obezbeđuju precizan postupak lociranja na Zemlji. Međutim, pronalazak otkriva da je za neke svrhe dovoljan jednostavniji prijemnik umesto GPS prijemnika. U pomenute svrhe spadaju, npr. slučajevi kada se stacionarni satelitski prijemnik mora locirati na zemlji i kada nije potrebno merenje lokacija u realnom vremenu.
Prema tome, cilj pronalaska je da obezbedi postupak lociranja za stacionarni satelitski prijemnik koji je lako implementirati bez potrebe za promenom postojeće konfiguracije sistema i da obezbedi odgovarajući uređaj za lociranje. Ovaj cilj je ostvaren pomoću postupka lociranja prema zahtevu 1, uređaja za lociranje prema zahtevu 13, postupka emitovanja prema zahtevu 11 i uređaja za emitovanje prema zahtevu 20.
KRATAK OPIS PRONALASKA
Postupak za lociranje prema pronalasku je postupak lociranja za određivanje lokacije stacionarnog satelitskog prijemnika koji ima stacionarnu satelitsku antenu, pomoću paketa za lociranje u okviru satelitskih korisničkih signala, pri čemu se pomenuti satelitski korisnički signali odašilju iz jedne ili više zemaljskih stanica, na defmisanim pozicijama ovih stanica, i prenose preko jednog ili više satelita na različitim geostacionarnim orbitalnim pozicijama da bi bili primljeni od strane iste stacionarne satelitske antene, pri čemu se pomenute geostacionarne orbitalne pozicije kontrolisane u skladu sa informacijom o poziciji satelita pomoću jedne ili više zemaljskih stanica, pri čemu je svaki paket za lociranje unutar odgovarajućeg satelitskog korisničkog signala povezan sa vremenskim informacionim markerom u odnosu na vremenski trenutak kada je paket za lociranje odaslat iz odgovarajuće zemaljske stanice i pri čemu je veliki broj paketa za lociranje detektovan od strane stacionarnog satelitskog prijemnika u primljenom satelitskom korisničkom signalu, pri čemu se mere relativne vremenske razlike između trenutaka detekcije odgovarajućih paketa za lociranje i pri čemu se izmerene relativne vremenske razlike sakupljaju i povezuju sa definisanom pozicijom zemaljske stanice, vremenskim informacionim markerom i pozicijom satelita, da bi se odredila lokacija stacionarnog satelitskog prijemnika pomoću sekundarnog uslova za rešavanje redundancije izmerenih relativnih vremenskih razlika.
Uređaj za lociranje prema pronalasku je uređaj za lociranje za određivanje lokacije stacionarnog satelitskog prijemnika koji ima stacionarnu satelitsku antenu, pomoću paketa za lociranje u okviru satelitskih korisničkih signala, pri čemu se pomenuti satelitski korisnički signali odašilju iz jedne ili više zemaljskih stanica na definisanim pozicijama ovih stanica i prenose preko jednog ili više satelita na različitim geostacionarnim orbitalnim pozicijama da bi bili primljeni od strane iste stacionarne satelitske antene, pri čemu se pomenute geostacionarne orbitalne pozicije kontrolisane u skladu sa informacijom o poziciji satelita pomoću jedne ili više zemaljskih stanica, koji sadrži: interfejs za prijem vremenskog informacionog markera povezanog sa svakim paketom za lociranje unutar odgovarajućeg satelitskog korisničkog signala u odnosu na vremenski trenutak kada je paket za lociranje odaslat iz odgovarajuće zemaljske stanice, i za prijem relativnih vremenskih razlika izmerenih u stacionarnom satelitskom prijemniku između trenutaka detekcije paketa za lociranje primljenih unutar pomenutih satelitskih korisničkih signala od strane stacionarnog satelitskog prijemnika i lokacioni procesor za sakupljanje izmerenih relativnih vremenskih razlika i njihovo povezivanje sa definisanom pozicijom zemaljske stanice, vremenskim informacionim markerom i pozicijom satelita, da bi se odredila lokacija stacionarnog satelitskog prijemnika pomoću sekundarnog uslova za rešavanje redundancije izmerenih relativnih vremenskih razlika.
Pronalazak omogućuje lociranje stacionarnog satelitskog prijemnika u satelitskom sistemu emitovanja. Još od rođenja televizije, 1923.godine, osnovni princip televizije nije se menjao. Televizijske kompanije određuju program pri čemu publika nema uticaja na to, ali nova tehnika u nastajanju takozvana interaktivna televizija (iTV) dozvoljava korisniku da upravlja protokom programa pa čak i da učestvuje uživo u trenutnom emitovanju. Ovi sistemi koriste zemaljske ili satelitske povratne kanale da bi poslali korisnikove podatke nazad do emitera interaktivnih usluga. Tipične primene za ovaj iTV su interaktivno oglašavanje, kupovina od kuće, video na zahtev (VoD), sportsko klađenje i igre.
Pronalazak ostvaruje ekonomičnu strukturu lokalizacije u okviru postojećeg satelitskog sistema emitovanja uz minimalne dodatne instalacije na strani korisnika. U suprotnosti sa GPS sistemom, koji zahteva dodatne hardverske komponente u komercijalnom satelitskom prijemniku, pronalazak predlaže postupak koji koristi već postojeću stacionarnu satelitsku antenu korisnika. Princip se sastoji u merenju vremenske razlike dolaženja satelita na različite geostacionarne orbitalne pozicije, ali koje su dovoljno bliske tako da izlazni signali blisko postavljenih satelita još uvek mogu biti primljeni od strane iste stacionarne satelitske antene stacionarnog satelitskog prijemnika. Danas su sateliti kolocirani u okviru jednog geostacionarnog orbitalnog slota da bi se omogućilo optimalno korišćenje raspoloživih orbitalnih slotova i ograničenog frekventnog spektra. Za korisnika na zemlji kolocirani sateliti izgledaju kao jedan satelit velikog kapaciteta. Interferenca između kolociranih satelita je izbegnuta ortogonalnom polarizacijom signala, koje sateliti emituju, pri čemu signali mogu imati različit frekventni spektar.
Obično, stacionarna satelitska antena za primanje satelitskih korisničkih signala iz geostacionarnih orbitalnih pozicija je satelitski tanjir koji ima jedan konverter za blokiranje niskog šuma (LNB - low noise block down converter) koji je sposoban da prima satelitske korisničke signale iz jednog geostacionarnog orbitalnog slota. Pronalazak omogućava rezoluciju između ovih geostacionarnih orbitalnih pozicija u okviru jednog geostacionarnog orbitalnog slota širine svega 0,1" ili čak manje.
Međutim, takođe postoje satelitski tanjiri koji imaju dva ili više LNB-a instaliranih na različitim fokusnim tačkama tanjira tako da satelitski korisnički signali iz različitih geostacionarnih orbitalnih slotova mogu biti primljeni. Ovi satelitski tanjiri se takođe mogu koristiti prema pronalasku omogućujući bolju rezoluciju izmerenih relativnih vremenskih razlika zahvaljujući većem rastojanju između geostacionarnih orbitalnih pozicija.
Pronalaskom dalje saznajemo da se mere relativne vremenske razlike između trenutaka detekcije odgovarajućih paketa za lociranje dva satelitska korisnička signala dobijenih iz različitih satelitskih pozicija. Prema tome, nije potrebno da stacionarni satelitski prijemnik zna apsolutno GPS vreme, već je dovoljno obezbediti precizan i stabilan sat za sprovođenje merenja pomenutih relativnih vremenskih razlika koje su u rangu od 200\ xs,pri čemu je trajanje dve uzastopne detekcije dva paketa za lociranje u dva različita satelitska korisnička signala reda veličine 1 sekunde, zbog neophodnog prebacivanja sa jednog satelitskog korisničkog signala na drugi satelitski korisnički signal. Ovo omogućava izbegavanje skupe merne opreme za vreme, u okviru stacionarnog satelitskog prijemnika. Umesto toga, moguće je između merenja podesiti frekvenciju lokalnog oscilatora stacionarnog satelitskog prijemnika na referentnu frekvenciju koja se može dobiti iz satelitskog korisničkog signala. Ovakva referentna frekvencija je na primer obezbeđena preko PCR vrednosti MPEG toka podataka. Odgovarajući uređaj i postupak za dobijanje takve referentne frekvencije iz satelitskog korisničkog signala je npr. prikazana u EP 1030464 BI.
Izmerene relativne vremenske razlike se prikupljaju radi kasnijeg određivanja lokacije stacionarnog satelitskog prijemnika. Čim je dovoljan broj relativnih vremenskih razlika prikupljen, relativne vremenske razlike se povezuju pomoću sistema jednačina sa drugim raspoloživim informacijama u sistemu, koje su: defmisane pozicije jedne ili više zemaljskih stanica, vremenski informacioni marker koji se odnose na trenutak kada je svaki paket za lociranje emitivoan iz odgovarajuće zemaljske stanice i informacija o poziciji satelita koja se odnosi na odgovarajuće pozicije satelita iz kojih su preneti odgovarajući paketi za lociranje. Rezultat je sistem jednačina koji je preodređen ali koji se može rešiti pomoću sekundarnog uslova za rešavanje redundance izmerenih relativnih vremenskih razlika.
Prema daljim karakteristikama pronalaska, satelitski korisnički signali su DVB-S tokovi podataka emitovani od strane jedne ili više zemaljskih stanica. Prema tome, postojeći DVB-S prednji deo satelitskog prijemnika može biti korišćen pri čemu je u isto vreme širina frekventnog opsega podataka zauzeta paketima za lociranje zanemarljivo mala i ne utiče na konvencionalni DVB-S tok podataka.
Prema daljim karakteristikama pronalaska, kretanje jednog ili više satelita se koristi za referisanje na različite geostacionarne satelitske pozicije jednog ili više satelita. Dakle, u principu je dovoljan jedan satelit da bi se obezbedile sve neophodne informacije o lokaciji u satelitskom prijemniku. Međutim, prema poželjnom rešenju najmanje dva satelita su kolocirana u okviru geostacionarnog orbitalnog slota čime se može istovremeno obezbediti informacija o jednom merenju jedne relativne vremenske razlike. Čim se pozicija najmanje jednog od pomenuta dva satelita promeni, dalje merenje naredne relativne vremenske razlike se može izvesti. Isto važi i za konfiguraciju sa više od dva satelita, pri čemu se na adekvatan način može vršiti prebacivanje između odgovarajućih satelitskih korisničkih signala da bi se ostvarilo željeno merenje relativnih vremenskih razlika. Osim toga, da bi se ukolina jedna nepoznata varijabla lokacije stacionarnog satelitskog prijemnika, geodetski model Zemlje se može koristiti kao dodatna informacija o poziciji.
Paketi za lociranje mogu se identifikovati informacijom o sekvenci paketa koja je jasno povezana sa odgovarajućom definisanom pozicijom zemaljske stanice, informacionim vremenskim markerom i informacijom o poziciji satelita.
Prema daljim aspektima pronalska, procena lokacije satelitskog prijemnika je obavljena u pomenutom satelitskom prijemniku, za koju svrhu paketi za lociranje nose nepohodnu informaciju o vremenskom markeru i neophodnu informaciju o poziciji satelita, pored informacije o sekvenci paketa.
Prema drugom aspektu pronalaska, obezbeđena je jedna zemaljska stanica, pri čemu se procena lokacije satelitlskog prijemnika vrši u pomentoj zemaljskoj stanici. Za ovu svrhu izmerene relativne vremenske razlike zajedno sa korespondirajućom informacijom o sekvenci paketa se vraćaju iz stacionarnog satelitskog prijemnika u pomenutu zemaljsku stanicu. Generalno, podrazumeva se da procedura procene lokacije satelitskog prijemnika nije vezana za neku posebnu lokaciju ili poziciju već može biti izvršena na bilo kom pogodnom mestu za tu svrhu, odmah nakon što su sve neophodne informacije prenešene na ovo mesto.
Prema daljim aspektima pronalaska, sekundarni uslov za procenu lokacije stacionarnog satelitskog prijemnika se bazira na algoritmu metode najmanjih kvadrata. Prema pronalasku, količina sakupljenih podataka će premašiti nepoznate varijable tako da je rezultujući sistem jednačina preodređen. Ova redundanca može biti rešena pod uslovom da varijacija greške procenjenog rešenja u odnosu na pojedinačno sakupljene podatke bude minimizirana. Odgovarajuće rešenja može biti pronađeno iterativnim putem pomoću rekurzivnog algoritma dovodeći neprekidno nove podatke u algoritam, ili može biti pronađeno za jedan blok sakupljenih podataka rešavanjem rezultujućeg sistema jednačina.
Prema daljem aspektu pronalaska, referentne vrednosti se koriste za unapređenje procene lokacije stacionarnog satelitskog prijemnika pri čemu su pomenute referentne vrednosti obezbeđene pomoću jednog ili više referentnih prijemnika koji imaju poznate pozicije i primaju satelitske korisničke signale.
Referentni prijemnik, koji može biti pozicioniran unutar zemaljske stanice ili negde drugo, omogućava merenje bilo vremena prijema paketa za lociranje u slučaju kada je referentni prijemnik povezan sa GPS vremenskim i frekventnim izvorom ili merenje vremenske razlike dva uzastopna paketa za lociranje, u slučaju kada je referentni prijemnik snabdeven samo sa slobodnim oscilatorom. Princip se sastoji u poređenju ovih rezultata merenja sa teoretskim vrednostima, koje mogu biti dobijenei na osnovu poznatih pozicija odgovarajućih zemaljskih stanica, odgovarajućeg satelita i samog referentnog prijemnika. Kašnjenja koja su kbpenzirana na ovaj način su npr. kašnjenja u zemaljskoj stanici koja su još uvek nepoznata; nepoznata kašnjenja u satelitskim primopredajnicima itd.
Kao što je ranije pomenuto, pronalazak omogućava obezbeđivanje lokalnih usluga u interaktivnom TV okruženju.
Prema tome, drugi postupak prema pronalasku je postupak emitovanja za emitovanje velikog broja satelitskih korisničkih signala iz zemaljske stanice preko najmanje jednog satelita do velikog broja stacionarnih satelitskih prijemnika, pri čemu su korisne informacije svakog satelitskog korisničkog signala kontrolisane u skladu sa lokacijom svakog od velikog broja stacionarnih satelitskih prijemnika, određenom postupkom lociranja, kao što je ranije opisano.
Osim toga, drugi uređaj prema pronalasku je uređaj za emitovanje za emitovanje velikog broja satelitskih korisničkih signala iz zemaljske stanice preko najmanje jednog satelita do velikog broja stacionarnih satelitskih prijemnika, pri čemu su korisne informacije svakog satelitskog korisničkog signala kontrolisane u skladu sa lokacijom svakog od velikog broja stacionarnih satelitskih prijemnika, određenom postupkom lociranja, kao stoje ranije opisano.
Korisne informacije svakog satelitskog korisničkog signala mogu biti kontrolisane u skladu sa lokacijom stacionarnog satelitskog prijemnika pomoću odgovarajućeg markera koji je ubačen u korisne informacije u zemaljskoj stanici pre emitovanja korisnih informacija. Iako se korisne informacije emituju tako da sve korisne informacije mogu biti primljene od strane svih stacionarnih satelitskih prijemnika, može se obezbediti filter u svakom stacionarnom satelitskom prijemniku koji dozvoljava izbor dela primljenih korisnih informacija u zavisnosti od markera i prema tome u zavisnosti od procenjene lokacije.
Naredna mogućnost je obezbeđivanje najmanje jednog satelita sa velikim brojem antena sa tačkastim snopom, pri čemu odgovarajući marker koji je ubačen u korisne informacije u zemaljskoj stanici pre emitovanja korisnih informacija omogućava najmanje jednom satelitu da prebaci deo primljenih korisnih informacija do jedne od antena sa tačkastim snopom u zavisnosti od markera i prema tome u zavisnosti od procenjene lokacije.
Na kraju, takođe moguća kombinacija konfiguracije sa tačkastim snopom i filtriranja u stacionarnom satelitskom prijemniku.
OPIS CRTEŽA
Pronalazak će sada biti opisan uz pomoć primera i sa pozivanjem na prateće crteže, pri čemu: crtež 1 prikazuje deo sa uzlaznom vezom satelitskog sistema emitovanja prema pronalasku,
crtež 2 prikazuje šemu merne ploče stacionarnog satelitskog prijemnika prema pronalasku,
crtež 3 prikazuje satelitski sistem emitovanja za određivanje lokacije stacionarnog satelitskog prijemnika prema pronalasku,
crtež 4 prikazuje prvi tip referentnog prijemnika za poboljšanje procene lokacije prema pronalasku,
crtež 5 drugi tip referentnog prijemnika za poboljšanje procene lokacije prema pronalasku i crtež 6 prikazuje treći tip referentnog prijemnika za poboljšanje procene lokacije prema pronalasku.
OPIS PRONALASKA
Crtež 1 prikazuje deo uzlazne veze satelitskog sistema emitovanja prema pronalasku. Zadatak dela uzlazne veze je da obezbedi uzlaznu vezu satelitskog korisnočkog signala i da ubaci pakete za lociranje u pomenuti satelitski korisnički signal. Osim što mora da se nosi sa jednosmernim satelitskim korisničkim signalima, satelit takođe može biti sposoban da obavlja dvosmernu komunikaciju. Ovo je od posebnog interesa za interaktivnu televiziju (iTV) što je primena predmetnog pronalaska.
Satelitski korisnički signali mogu biti npr. DVB-S satelitski korisnički signali. Svaki paket za lociranje ima informaciju o sekvenci paketa i povezan je sa informacionim vremenskim markerom i informacijom o poziciji satelita. Ako se procena lokacije obavlja u stacionarnom satelitskom prijemniku, informacija o sekvenci paketa, informacioni vremenski marker i informacija o poziciji satelita se prenose sa paketima za lociranje. Ako se sa druge strane procena lokacije obavlja u zemaljskoj stanici dovoljno je da svaki paket za lociranje prenosi samo informaciju o sekvenci paketa koji je povezan sa odgovarajućim informacionim vremenskim markerom i informacijom o poziciji satelita koje su pohranjene u zemaljskoj stanici.
Informacija o sekvenci paketa odgovara kontinualnom brojaču uobičajnog DVB-S satelitskog korisničkog signala, ali je proširena tako da informacija o sekvenci paketa ostaje jednoznačna bez dostizanja maksimalne vrednosti u okviru jednog postupka procene pozicije stacionarnog satelitskog prijemnika.
Informacioni vremenski marker obezbeđuje za svaki paket za lociranje vremenski marker koji odgovara trenutku kada se paketi za lociranje emituju iz stanice uzlazne veze.
Informacija o pozicij satelita odgovara poziciji satelita ka kome je poslat paket za lociranje u trenutku kada je paket za lociranje poslat iz stanice uzlazne veze. Ova informaicja o poziciji satelita je dostupna odgovaranjućoj zemaljskoj stanici koja kontroliše poziciju satelita.
Paketi za lociranje, koje treba ubaciti, generišu se pomoću generatora paketa za lociranje
(101) i šalju se do uređaja za ubacivanje informacije (102) u kome se obarađuje osnovni deo paketa za lociranje. Prema tome, u uređaju za ubacivanje informacija (102) informacija o sekvenci paketa za odgovarajući paket je ubačena. Osim toga, informacijski vremenski marker prethodnog paketa za lociranje je takođe raspoloživ u uređaju za ubacivanje informacije (102) i ubačen je u aktuelni paket za lociranje. Ako je više od jednog satelita ukuljučeno u merenje, svi raspoloživi informacioni vremenski markeri prethodnih paketa za lociranje, koji su paraleleno poslati do odgovarajućih satelita, se ubacuju u aktuelni paket za lociranje tako da je stacionarni satelitski prijemnik slobodan da izabere jedan od ovih vremenskih informacionih markera koji je neophodan za procenu lokacije.
Paket za lociranje modifikovan na ovaj način šalje se u MUX matricu (103). MUX matrica
(103) konbinuje različite izvore podataka i spaja ih ujedan satelitski korisnički signal. Nakon opreme za uzlaznu vezu, koja se sastoji od uzlazne veze (104) i uzlazne veze (105), satelitski korisnički signal se deli u razdvajačima (114) i (115). Satelitski korisnički signali (116), (117) se odašilju pomoću antena (110), (111) satelita (112), (113), pri čemu se satelitksi korisnički signali (118), (119) konvertuju iz frekvencije odašiljanja u nižu među-frekvencu pomoću blokirajućeg konvertera (106), (107) i uvode se u sisteme merenja vremena odašiljanja (108),
(109). Sistemi merenja vremena odašiljanja (108), (109) omogućavaju merenje trenutka kada paketi za lociranje već prođu MUX matricu, tako da stohastična kašnjenja proizvedena u MUX matrici nisu uzeta u obzir ovim merenjem. Iako tačni trenutak kada paket za lociranje napušta opremu uzlazne veze ne može biti izmeren sistemima za merenje vremena odašiljanja (108),
(109), informacioni vremenski marker obezbeđen od strane sistema za merenje vremena odašiljanja (108), (109) još uvek se može koristiti za određivanje relativnih vremenskih razlika dva satelitska korisnička signala, sve dok su kašnjenja razdvajača (114), (115) i blokirajućih konvertera (106), (107) približno identična.
Čim je vreme odašiljanja jednog paketa određeno od strane jednog od sistema za merenje vremena odašiljanja (108), (109) odgovarajući informacioni vremenski biće ubačen u naredni paket za lociranje, jer je aktuelni paket već napustio deo uzlazne veze.
Iako se prethodni opis referiše samo na jednu zemaljsku stanicu, treba pomenuti da se više od jedne zemaljske stanice može koristiti u pronalasku. U ovom slučaju sinhronizacija vremena i frekvence mora biti obavljena između pojedinačnih zemaljskih stanica. U svakom slučaju, neophodno je znati preciznu poziciju zemaljske stanice na zemlji.
Pozicija satelita je takođe kontrolisana od strane zemaljske stanice npr. slanjem odgovarajućih informacija o poziciji satelita preko zemaljske stanice do satelita.
Crtež 2 prikazuje šemu merne ploče stacionarnog satelitskog prijemnika prema pronalasku. Merna ploča (201) kontroliše DVB-S prijemnik (202), nadgleda tok digitalnog izlaza (satelitski korisnički signal) i komunicira sa PC preko serijskog porta (203).
Iz ekonomskih razloga, merna ploča nije vremenski sinhronizovana sa GPS satom. Međutim, primljeni DVB-S podaci satelitskog korisničkog signala omogućavaju kontrolu slobodnog oscilatora koji pokreće brojač (204) merne ploče, tako daje prisutan samo vremenski razmak u odnosu na GPS sat. U ovu svrhu uzastopni dolazeći paketi za lociranje, koji imaju informacioni vremenski marker ili vremensku referencu DVB-S korisničkih paketa, se koriste kao vremenska referenca. Ako je poznato vreme između dva paketa za lociranje i promena slobodnog oscilatora u okviru tog vremena, moguće je odrediti srednju frekvencufmc [ n]za ovaj period vremena.
Zbog vremenskog razmaka između brojača (204) i GPS sata, nemoguće je direktno izračunati udaljenost do satelita. Međutim, može se izračunati relativna vremenska razlika između trenutaka detekcije odgovarajućih informacionih vremenskih markera ili odgovarajućih informacija o sekvenci paketa u dva satelitska korisnička signala dobijena iz dve različite pozicije satelita, u kom slučaju je vremenski razmak eliminisan.
Brojač (204) se aktivira od strane filtera indentifikatora paketa (PID) (205), i proverava satelitski korisnički signal u cilju pronalaženja paketa za lociranje sa pravim PID. Ovi paketi za lociranje se skladište u FIFO (206).
Za određivanje relativne vremenske razlike između dva paketa za lociranje, moraju se primiti dva satelitska korisnička signala. Međutim, zato što prijemnik (202) ima samo jedan tjuner, nemoguće je istovremeno primiti dva satelitska korisnička signala. Prema tome, relativna vremenska razlika može se izmeriti samo za dva uzastopna paketa za lociranje nakon prebacivanja na drugi satelitski korisnički signal. Pretpostavljajući da se sistem - posebno pozicija satelita - nije u međuvremenu promenio, rezultat će biti isti.
Dakle, da bi se izvelo merenje paket za lociranje se prima iz prvog satelita a zatim se prijemnik menja da bi primio paket za lociranje iz drugog satelita. Ova promena se izvodi periodično nakon izvesnog broja paketa za lociranje.
U principu postoji gubitak tačnosti prouzrokovan inherentnim stohastičnim kašnjenjem prijemnika, pomeranjem satelita i greškom određivanja frekvencije.
Greška prouzrokovana stohastičnim kašnjenjem prijemnika može se smanjiti efektom usrednjavanja kada se primenjuje algoritam za određivanje lokacije prijemnika. Ako je poznato kretanje satelita, moguće je korigovati grešku prouzrokovanu kretanjem satelita tokom naknadnog procesiranja.
Crtež 3 prikazuje satelitski sistem emitovanja za određivanje lokacije stacionarnog satelitskog prijemnika prema pronalasku. Generator paketa za lociranje (301) u okviru uzlazne veze (302) obezbeđuje DVB-S pakete za lociranje sa određenim PID. Ovi paketi za lociranje se ubacuju u DVB-S satelitski korisnički signal, kao što je objašnjeno u opisu crteža 1, i emituju se preko zemaljskih stanica (303), (304) do satelita (305) i (306).
Da bi bili u liniji vidljivosti sa iTV prijemnikom (307) (stacionarni satelitski prijemnik), bez potrebe za podešavanjem istog, sateliti moraju biti kolocirani u okviru iste geostacionarne orbitalne pozicije, tj.moraju biti pozicionirani u okviru istog polja za održavanje pozicije (station keeping box).
Paketi za lociranje se usmeravaju od strane satelita i šalju do stacionarnog satelitskog prijemnika (307). Satelitski prijemnik (307) sadrži konverter (kao što je LNB/Monoblok), DVB-S prijemnik (308) koji dostavlja satelitski korisnički signal i uređaj za merenje razlike rastojanja (309). Uređaj za merenje razlike rastojanja (309) meri vreme dolaska paketa za lociranje (PAT) ubačenih paketa za lociranje i računa razliku rastojanja.
Razlika rastojanja dve DVB-S satelitske vezeApmmsmože se izračunati kao što je dato u nastavku. Korišćenjem oznaka, kao što je dato na crtežu 3, tj:
dul]rastojanje na uzlaznoj putanji do satelita 1
ddi,rastojanje na silaznoj putanji iz satelita 1
dullrastojanje na uzlaznoj putanji do satelita2
ddl 2rastojanje na silaznoj putanji iz satelita 2
S\pozicija satelita SATI
52 pozicija satelita SAT2
xđpozicija silazne veze
xuppozicija uzlazne veze
^Pmeasse moze napisati kao:
pri čemu je&. pmeasproporcionalna izmerenoj vremenskoj razlici, gde je brzina svetlosti faktor proporcionalnosti.
Tehnika korišćenja za određivanje relativne vremenske razlike sastoji se u ubacivanju paketa za lociranje sa određenim ID (PID), kao što je prikazano na crtežu 1, u DVB-S satelitski korisnički signal obe satelitkse veze i merenju vremena odašiljanja i prijema. Čak iako vreme odašiljanja i prijema nije mereno u istom vremenskom okviru, tj.prisutan je vremenski razmak, relativna vremenska razlika može biti određena na osnovu ove informacije.
Korišćenje DVB-S paketa za lociranje omogućava korišćenje postojeće strukture veze bez potrebe za instaliranjem dodatne opreme na strani prijemnika i izbegavanje odašiljanja dodatnih signala kao što su signali širokog spektra, koji su u interferenci sa glavnim signalom.
Postojeći prijemnici su uglavnom sistemi sa jednim izvorom, usmereni ka ekskluzivnoj geostacionarnoj orbitalnoj poziciji. Korišćenje kolocirnaih geosinhronizovanih satelita omogućava prijem sa različitih satelita pomoću pomenutih antena sa jednim prijemom, ali rezultujuća geometrija satelita je slaba.
Jednačina 1 pokazuje nelinearnu vezu između razlike rastojanjaApmravi pozicije silazne vezexdl.Ova jednačina se može linearizovati korišćenjem Tejlorove aproksimacije oko referentne tačkexnf:
Rezultujuća linearna jednačina zajedno merenje razlike rastojanja je:
Da bi se izvela triangulacija pozicije terminala potrebna su najmanje tri različita merenja. Da bi se smanjio broj nepoznatih varijabli, pretpostavlja se da je korisnički terminal na površini Zemlje i forsira se pozicija korisničkog terminala na izvesnoj visini iznad geodetskog modela zemlje. Korišćeni model Zemlje je Geodetski Referentni Sistem 1980 (GSR80).
Čak i uz dodavanje informacija o visini, još uvek nedostaje treća jednačina. da bi se obezbedio potreban broj jednačina, pomeranje geosinhronizovanih satelita se koristi za izvođenje većeg broja merenja tokom merenja i ostvarenje različitih konstelacija satelita. Međutim, zbog minimalnog pomeranja satelita može biti neophodno primeniti period opservacije do nekoliko sati. Kriterijum za zaustavljanje ovog procesa je konvergencija procenjene pozicije stacionarnog satelitskog prijemnika unutar unapred definisane granice. Ovo znači da kada se određena lokacija više ne menja značajno između dva merenja, smatra se daje lokacija dovoljno tačno određena.
Ovaj kriterijum za zaustavljanje može se takođe izračunati na osnovu pojedinačnih raspoloživih vrednosti, bez potrebe za procenom lokacije stacionarnog satelitskog prijemnika, ako su poznati samo nivoi šuma pojedinačnih vrednosti. Poznavanje sistema i nivoa šuma pojedinačnih vrednosti omogućava određivanje nesigurnosti procene lokacije pre sprovođenja algoritma procene. Ako je predviđena nesigurnost dovoljno mala, sakupljanje mernih podataka može se zaustaviti.
Osim toga, pomenuto određivanje nesigurnosti procene lokacije može se takođe koristiti za određivanje optimalne konstelacije kolociranih satelita s obzirom na tekuće merenje. Dakle, ako postoje više od dva kolocirana satelita u okviru jednog orbitalnog slota, moguće je uvek izabrati za merenje relativne vremenske razlike ona dva satelita koja daju najmanju nesigurnost procene lokacije.
Na posletku, korišćenjem pomenute procene nesigurnosti procene lokacije takođe je moguće unapred proceniti period vremena neophodan za prikupljanje dovoljne količine podataka radi određivanja lokacije u okviru izvesne granice greške.
Merenja u praksi su pokazala daje ostvariva tačnost procene lokacije bazirana na kolociranim satelitima u okviru jednog polja za održavanje pozicije približno l,5km-3,Okm.
Određivanje pozicije se bazira na nekoliko merenja razlike rastojanja, kao što je opisano jednačinom (4) i može se kombinovati ujedan sistem jednačina:
Matrična jednačina je predeterminisana i može se resiti u smislu minimalne greške srednjih kvadrata, korišćenjem generalizovane pseudo-inverzne matriceA~matrice vidljivostiA .
Konačno treba pomenuti da se određivanje lokacije može izvesti u stacionarnom satelitskom prijemniku i u zemaljskoj stanici. U prvom slučaju neophodno je da se pošalje informacioni vremenski marker za svaki paket za lociranje zajedno sa informacijom o poziciji satelita odgovarajućeg satelita i definisanom pozicijom zemaljske stanice sa samim paketom za lociranje. Ovaj slučaj je pogodan za prijemnike koji nemaju povratni kanal do zemaljske stanice. Međutim, dodatna procesna oprema se mora obezbediti u odgovarajućem prijemniku za izvođenje neophodnih kalkulacija.
U drugom slučaju dovoljno je daje informacija o sekvenci paketa, svakog paketa, povezana sa odgovarajućim informacionim vremenskim markerom pohranjenim u zemaljskoj stanici, pri čemu se izmerene vremenske razlike vraćaju iz satelitskog prijemnika do zemaljske stanice. Izvođenje proračuna pozicije u zemaljskoj stanici smanjuje neophodnu procesnu opremu u svakom stacionarnom prijemniku i omogućava jeftinu implementaciju određivanja lokacije u svakom stacionarnom prijemniku. Dovoljno je imati povratni kanal niske brzine prenosa da bi se poslala informacija o vremenskom markeru do zemaljske stanice, gde je informacija o poziciji satelita poznata i gde se zatim rezultujuće kalkulacije mogu biti izvedene.
Dok je postupak dat u opisu crteža 1, pomoću kojeg se tzv.vreme ubacivanja može odrediti i time uzeti u obzir u narednom određivanju lokacije, neke netačnosti merenja su još uvek prisutne u sistemu. Takve netačnosti merenja mogu uključivati kašnjenje u zemaljskoj stanici koja su još uvek nepoznata, nepoznata kašnjenja u satelitskom primopredajniku, greške zavisne od mernog metoda (već je rečeno da se merenje korišćenjem uzastopnih paketa za lociranje oslanja na - često neprihvatljivoj - pretpostavci o stacionarnim satelitima ) i greške u poziciji satelita - svi faktori koji se teško mogu uzeti u obzir razmatrajući samo vreme ubacivanja.
Da vi se rešio ovaj problem, jedan ili više referentnih prijemnika može se dodati u sistme za određivanje lokacije kao što je gore objašnjeno. Svaki referentni prijemnik će poboljšati rezultujuću tačnost i takođe smanjiti period merenja.
Referentni prijemnik je fiksirani instalirani prijemnik sa poznatom pozicijom na zemlji. Referentni prijemnik konstantno meri razliku rastojanja između različitih pozicija satelita i/ili pozicija različitih satelita. Osnovna ideja je da se poredi vremensko kašnjenje dolaska (TDOA - Time delay of arrival) izmerenog na ovaj način sa teoretskom vrednošću TDOA, koja se može dobiti na osnovu poznatih pozicija zemaljskih stanica, satelita i referentnog prijemnika.
Računanjem razlike između teoretskog modela i merenja može se odrediti vrednost kompenzacije. Vrednost kompenzacije se može primeniti tokom određivanja lokacije stacionarnog satelitskog prijemnika. Na ovaj način netačnost merenja sadržana u vrednosti kompenzacije može biti eliminisana ili makar umanjena u daljim određivanjima lokacije. Zbog ovog poboljšanja tačnosti prilikom određivanja lokacije, potreban broj merenja može biti smanjen, tj.procenjena lokacija brže konverdira prema tačnoj lokaciji.
Čim je informacija o poziciji svakog satelitskog prijemnika poznata (u satelitskom prijemniku, u zemaljskoj stanici ili u obe lokacije) raspoložive su različite mogućnosti za poboljšanje karakteristika celog sistema emitovanja. U nastavku teksta neke od ovih mogućnosti i primena su opisane pomoću primera.
- Kontinualno praćenje orijentacije satelitskog tanjira
Ako je pozicija satelitskog prijemnika poznata samom prijemniku moguće je da se u prijemniku izračuna optimalni ugao orijentacije ka odgovarajućem satelitu. Pomoću odgovarajućih senzora, ugao orijentacije se može pratiti i porediti sa željenim uglom orijentacije. Tokom postavljanja ili u slučaju spoljnjeg uticaja ugao orijentacije se može korigovati da bi ponovo dostigao željeni ugao orijentacije.
Poboljšani kondicionalni pristup i poboljšana provera autentičnosti
Neki plaćeni TV kanali zahtevaju logiranje korisnika što znači da je korisnik registrovan u zemaljskoj stanici. Poznavanje korisnikove lokacije omogućava proveru da li je korisnik na pravoj lokaciji tokom logiranja. Ako pozicija nije registrovana logiranje može biti odbijeno.
Istraživanje tržišta
Poznate lokacije satelitskih prijemnika mogu se koristiti za dobijanje prostorne informacije o publici koja trenutno prati TV sadržaj.
Lokalne usluge u TV ili interaktivnoj TV
Moguće je obezbediti regionalno emitovanje TV sadržaja tako da korisnici u unapred određenim regionima mogu primati odgovarajuće TV sadržaje. Ovo omogućava veliki broj novih primena kao što je regionalno oglašavanje, regionalne vesti ili automatski izbor jezika. Moguće je sprovesti lokalni menadžment prava za TV sadržaj koji zavisi od grupe određenih zemalja kao što su prava na prenos fudbalske utakmice. Pronalazak omogućava sprečavanje prijema TV sadržaja u regionima u kojima prava nisu dobijena za odgovarajući sadržaj. Druge primene su lokalno ograničene usluge za TV sadržaj koji je dozvoljen samo u određenim zemljama, kao što je sportsko klađenje ili kockanje. Za interaktivnu televiziju moguće je obezbediti virtuelnu sobu za razgovor (chat room) sa ljudima u susedstvu ili obezbediti izbor lokalnih radnji u kojima se može obaviti on-Iine kupovina.
Tehnička izvedba lokalnih usluga je već dobro poznata. Npr. može se koristiti tačkasti snop, lokalno PID filtriranje ili kombinacija oba. Za tačkasti snop potrebno je imati satelistski primopredajnik sa većim brojem tačkastih snopova ili imati veći broj satelita sa međusatelitskim vezama. Zemaljska stanica zna poziciju svakog satelitskog prijemnika i određuje usmeravanje sadržaja u skladu sa pozicijom svakog prijemnika. DVB transportni tok svakog korisničkog signala sadrži informaciju o tome do kog tačkastog snopa treba poslati korisnički signal u izlaznoj vezi. Satelitski primopredajnik prebacuje primljeni korisnički signal uzlazne veze do različitih tačkastih snopova u zavisnosti od ove informacije. Svi tačkasti snopovi koji imaju područje pokrivanja određenog satelitskog prijemnika mogu prenositi korisnički signal do pomenutog satelitskog prijemnika. Međutim, pomenuti satelitski prijemnik ne može da prima korisničke signale drugih tačkastih snopova.
Druga mogućnost je primena lokalnog PID filtriranja u okviru svakog satelitskog prijemnika. U ovu svrhu, svaki satelitski prijemnik ima filter, koji filtrira samo one korisničke signale silazne veze koji odgovaraju regionalnoj šifri pomenutog satelitskog prijemnika. Šifra zavisi od lokacije satelitskog prijemnika i može biti pohranjena u satelitskom prijemniku tokom instalacije i podešavanja. Npr. područje pokrivanja satelita može biti podeljeno u geografske sektore. Svaki satelitski prijemnik ima takođe na raspolaganju informaciju o ovim sektorima i odlučuje prema svojoj poziciji u kom sektoru je smešten. Prilikom odašiljanja TV sadržaja svaki korisnički signal sadrži informaciju o tome u kom sektoru je dozvoljen prijem korisničkog signala, a satelitski prijemnik ima filter koji filtrira samo one korisničke signale koji odgovaraju sektoru prijemnika.
Regionalne šifre za odgovarajućom lokalnom informacijom takođe su poznate zemaljskoj stanici koja snabdeva svaki korisnički signal uzlazne veze sa odgovarajućom šifrom za lokalne usluge. Takođe je moguće da se regionalna šifra unutar satelitskog prijemnika ažurira od strane zemaljske stanice pre početka novog odašiljanja. U ovu svrhu svakom satelitskom prijemniku se može pristupiti pomoću jedinstvenog ID, pri čemu zemaljska stanica šalje signal potvrđivanja sa odgovarajućom šifrom pre odašiljanja sadržaja. Signal potvrđivanja može takođe biti šifrovani kod tako da satelitski prijemnik može izvesti dešifrovanje signala.
Crteži 4-6 prikazuju tri različita tipa referentnih prijemnika za poboljšanje određivanja lokacije prema pronalasku. Oni se razlikuju prema trošku instalacije, rezultujućoj tačnosti i neophodnom angažavanju.
Crtež 4 prikazuje prvi tip referentnog prijemnika za poboljšanje određivanja lokacije prema pronalasku. Ovaj tip referentnog prijemnika (420) vrši realno merenje rastojanja za oba satelita (412) i (413), koristeći merni sistem vremena prijema (421) koji je sinhronizovan sa mernim sistemima vremena odašiljanja (408) i (409) zemaljske stanice (422).
Konfiguracija referentnog prijemnika (420) sastoji se od standardnog tanjira sa LNB (423), razdvajača snage (424), mernog sistema vremena prijema (421) i PC (425).
IF signal iz LNB (423) se dovodi pomoću razdvajača snage (424) do oba prijemnika za merenje rastojanja (RR1, RR2) mernog sistema vremena prijema (421).
Merni sistem vremena prijema (421) koristi isti vremenski i frekventni izvor (426) kao i zemaljska stanica (422) za merenje vremena prijema paketa za lociranje generisanih od strane generatora paketa za lociranje (401) u stanici uzlaznog signala (422). Prema tome, referentni prijemnik (420) može biti postavljen direktno u zemaljskoj stanici (422). PC (425) sakuplja podatke referentnog prijemnika (420) i informacioni vremenski marker stanice uzlaznog signala (422).
Poznavajući vreme uzlaznog signala i vreme prijema moguće je izračunati rastojanje i razliku rastojanja do oba satelita (412) i (413). Na osnovu poznatih pozicija satelita (412) i (413) moguće je izračunati razliku između izmerene razlike rastojanja i teoretske razlike rastojanja.
Merenjem uzlaznog signala i vremena prijema moguće je veoma precizno izračunati rastojanje do oba satelita (412) i (413) i odgovarajuću razliku rastojanja. Poređenjem ovih merenja sa teoretskim modelom može se odrediti vrednost komepenzacije uzrokovane različitim faktorima kao što je ranije objašnjeno. Takođe je moguće proveriti skup podataka za određivanje položaja satelita i interpolaciju.
Crtež 5 prikazuje drugi tip referentnog prijemnika za poboljšanje određivanja lokacije prema pronalasku. Ovaj tip koristi poseban GPS vremenski frekventni izvor (501) za izvođenje merenja pseudo rastojanja za oba satelita (502) i (503) ili za dve pozicije jednog satelita. Zbog posebnog GPS vremenskog i frekventnog izvora (501) nije potrebno postavljati referentni prijemnik u zemaljsku stanicu. Međutim, rezultujuća tačnost nije tako visoka kao kod prvog tipa sa crteža 4, zato što postoji greška sinhronizacije između sata u stanici uzlaznog signala i ovog lokalnog referentnog prijemnika.
Merna ploča (504), kao što je objašnjeno uz crtež 2, se koristi za izdvajanje vremenskih markera uzlaznog signala iz paketa za lociranje jednom kada signal prođe kroz prijemnik, u ovom slučaju DVB-S prijemnik (505).
Referentni prijemnik sastoji se od standardnog tanjira sa LNB (506), razdvajača snage (507), mernog sistema vremena prijema (508), GPS vremenskog i frekventnog izvora (501), DVB-S prijemnika (505), merne ploče (504) i PC (509).
Signal L-opsega iz LNB (506) se dovodi pomoću razdvajača snage (507) do oba prijemnika za merenje rastojanja, mernog sistema vremena pijema (508) i do prijemnika (505) sa mernom pločom (504). GPS vremenski i frekventni izvor (501) obezbeđuje vremensku i frekventnu referencu za merni sistem vremena prijema (508), PC (509) sakuplja sve podatke.
Prijemnici za merenje rastojanja mere vreme prijema paketa za lociranje generisanih od strane generatora paketa za lociranje na strani ulazne veze. DVB-S prijemnik (505) sa mernom pločom (504) prima pakete za lociranje i očitava informacioni vremenski marker u osnovnom delu paketa za lociranje, ubačen od strane generatora paketa za lociranje na strani ulaznog signala.
Iako su vreme ulaznog signala i vreme prijema izmereni sa nesinhronizovanim satovima, pseudo rastojanje do oba satelita (502) i (503) i razlika pseudo položaja mogu biti izračunati. Treba pomenuti da je rezultujuća tačnost sistema ipak veoma dobra.
Poređenjem rezultata sa teoretskim modelom sistema, može se odrediti vrednost kompenzacije. Na posletku, može se proveriti skup podataka za određivanje položaja satelita i interpolacije.
Crtež 6 prikazuje treći tip referentnog prijemnika za poboljšanje određivanja lokacije prema pronalasku. Ovaj tip koristi DVB-S prijemnik (601) sa mernom pločom (602) za merenje pseudo razlike rastojanja za oba satelita (603) i (604) ili dve pozicije jednog satelita. Merna ploča (602), opisana uz crtež 2, koristi se u ovu svrhu.
Referentni prijemnik koristi istu tehniku kao stacionarni satelitski prijemnik prema pronalasku. On meri vremensku razliku dva uzastopna paketa za lociranje pomoću internog slobodnog sata unutar merne ploče (602). Vreme ulaznog signala paketa za lociranje se izdvaja iz osnovnog dela paketa za lociranje da bi se izračunala pseudo razlika rastojanja.
Ranije je pomenuto da je tačnost ovakvog sistema limitirana zbog stohastičkih kašnjenja u referentnom prijemniku i šuma vremenske diskretizacije. Međutim, poboljšanje mernih rezultata se može ostvariti pomoću dužeg perioda merenja i korišćenja stabilnijeg oscilatora.
Ovaj referentni prijemnik sastoji se od standardnog tanjira sa LNB (605), DVB-S prijemnika
(601) sa mernom pločom (602), stabilnog oscilatora (XCO) (606) i PC (607).
Tačnost određivanja kompenzacione vrednosti je manja u poređenju sa prvim i drugim tipom referentnog prijemnika. Međutim, ovaj pristup je jeftiniji način za dobijanje kompenzacionog faktora. Treći tip referentnog prijemnika može biti postavljen na bilo koju poznatu lokaciju.
Claims (22)
1. Postupak za određivanje lokacije stacionarnog satelitskog prijemnika (307), koji ima stacionarnu satelitsku antenu, pomoću paketa za lociranje u okviru satelitskih korisničkih signala, naznačen time što se pomenuti satelitski korisnički signali odašilju iz jedne ili više satelitskih stanica (110), (111) na definisanim pozicijama zemaljskih stanica i prenose preko jednog ili više satelita (112), (113) na različitim geostacionarnim orbitalnim pozicijama da bi se primili od strane iste stacionarne satelitske antene, pri čemu su geostacionarne orbitalne pozicije kontrolisane, u skladu sa informacijom o poziciji satelita, od strane jedne ili više zemaljskih stanica; i naznačen time što je svaki paket za lociranje unutar odgovarajućeg satelitskog korisničkog signala povezan sa informacionim vremenskim markerom vezanim za trenutak odašiljanja paketa za lociranje iz odgovarajuće vremenske stanice i time što je veliki broj paketa za lociranje detektovan od strane stacionarnog satelitskog prijemnika (307) u primljenim satelitskim korisničkim signalima, pri čemu se relativne vremenske razlike između trenutaka detekcije odgovarajućih paketa za lociranje mere i izmerene relativne vremenske razlike se sakupljaju i povezuju sa definisanim pozicijama zemaljske stanice, informacionim vremenskim markerom i informacijom o poziciji satelita radi određivanja lokacije stacionarnog satelitskog prijemnika pomoću sekundarnog uslova za rešavanje redundance izmerenih relativnih vremenskih razlika.
2. Postupak lociranja prema zahtevu 1, naznačen time što su satelitski korisnički signali DVB-S tokovi podataka koji se odašiljaju od strane jedne ili više satelitskih stanica.
3. Postupak lociranja prema jednom od zahteva 1-2, naznačen time što se kretanje jednog ili više satelita koristi za referisanje na različite geostacionarne orbitalne pozicije jednog ili više satelita.
4. Postupak lociranja prema jednom od zahteva 1-3, naznačen time što su najmanje dva satelita kolocirani u okviru geostacionarnog orbitalnog slota.
5. Postupak lociranja prema jednom od zahteva 1-4, naznačen time što je geodetski model Zemlje korišćen kao dodatna informacija o poziciji.
6. Postupak lociranja prema jednom od zahteva 1-5, naznačen time što se određivanje lokacije satelitskog prijemnika obavlja u pomenutom satelitskom prijemniku u koju svrhu paketi za lociranje nose neophodni informacioni vremenski marker i neophodnu informaciju o poziciji satelita, pri čemu je svaki paket za lociranje identifikovan pomoću informacije o sekvenci paketa.
7. Postupak lociranja prema jednom od zahteva 1-5, naznačen time što je obezbeđena jedna zemaljska stanica i određivanje lokacije satelitskog prijemnika se obavlja u pomenutoj zemaljskoj stanici u koju svrhu se izmerene relativne vremenske razlike vraćaju iz stacionarnog satelitskog prijemnika do pomenute zemaljske stanice pri čemu je svaki paket za lociranje identifikovan pomoću informacije o sekvenci paketa.
8. Postupak lociranja prema jednom od zahteva 1-7, naznačen time što je sekundarni uslov za određivanje lokacije stacionarnog satelitskog prijemnika baziran na algoritmu najmanjih srednjih kvadrata.
9. Postupak lociranja prema jednom od zahteva 1-8, naznačen time što se referentne vrednosti koriste za poboljšanje određivanja lokacije stacionarnog satelitskog prijemnika, pri čemu su pomenute referentne vrednosti obezbeđene od strane jednog ili više referentnih prijemnika koji imaju poznate pozicije i primaju satelitske korisničke signale.
10. Postupak emitovanja za emitovanje velikog broja satelitskih korisničkih signala iz zemaljske stanice preko najmanje jednog satelita do velikog broja stacionarnih satelitskih prijemnika naznačen time što je osnovni deo svakog satelitskog korisničkog signala kontrolisan u skladu sa lokacijom svakog od pomenutih stacionarnih satelistkih prijemnika određenom pomoću postupka lociranja prema jednom od zahteva 1-9.
11. Postupak emitovanja prema zahtevu 10 naznačen time što je odgovarajući marker ubačen u korisnički signal u zemaljskoj stanici pre odašiljanja korisničkog signala što omogućava da svaki stacionarni satelitski prijemnik izabere podskup primljenih korisničkih signala u zavisnosti od markera i na taj način u zavisnosti od procenjene lokacije.
12. Postupak emitovanja prema jednom od zahteva 10-11 naznačen time što najmanje jedan satelit ima veći broj antena sa tačkastim snopom i time što je ubačen udgovarajući marker u korisnički signal u zemaljskoj stanici pre odašiljanja korisničkog signala što omogućava da najmanje jedan satelit prebaci podskup primljenih korisničkih signala do jedne od antena sa tačkastim snopom u zavisnosti od markera i na taj način u zavisnosti od procenjene lokacije.
13. Uređaj za lociranje za određivanje lokacije stacionarnog satelitskog prijemnika (307) sa stacionarnom satelitskom antenom pomoću paketa za lociranje u okviru satelitskih korisničkih signala pri čemu se pomenuti satelitski korisnički signali odašilju iz jedne ili više zemaljskih stanica (110), (111) u definisanoj poziciji zemaljske stanice i prenose p jednog ili više satelita (112), (113) na različitim geostacionarnim orbitalnim pozicijama da bi bili primljeni od strane iste stacionarne satelitske antene pri čemu su geostacionarne orbitalne pozicije kotrolisane u skladu sa informacijom o poziciji satelita od strane jedne ili više zemaljskih stanica, koji sadrže: interfejs za primanje informacionog vremenskog markera povezanog sa svakim paketom za lociranje u okviru dogovarajućeg satelitskog korisničkog signala, u vezi sa trenutkom kada su paketi za lociranje odaslati iz odgovarajuće zemaljske stanice i za prijem relativnih vremenskih razlika izmerenih u stacionarnom satelitskom prijemniku između trenutaka detekcije paketa za lociranje primljenih u okviru pomenutih satelitskih korisničkih signala od strane stacionarnog satelitskog prijemnika, i procesor za lociranje (309) za sakupljanje izmerenih relativnih vremenskih razlika i njihovo povezivanje sa definisanim pozicijama zemaljske stanice, informacionim vremenskim markerom i informacijom o poziciji satelita u cilju određivanja lokacije stacionarnog satelitskog prijemnika pomoću sekundarnog uslova za rešavanje redundance izmerenih relativnih vremenskih razlika.
14. Uređaj za lociranje prema zahtevu 13 naznačen time što su satelitski korisnički signali DVB-S tokovi podataka koji se odašiljaju od strane jedne ili više satelitskih stanica.
15. Uređaj za lociranje prema jednom od zahteva 13-14, naznačen time što se kretanje jednog ili više satelita koristi za referisanje na različite geostacionarne orbitalne pozicije jednog ili više satelita.
16. Uređaj za lociranje prema jednom od zahteva 13-15, naznačen time što su najmanje dva satelita kolocirani u okviru geostacionarnog orbitalnog slota.
17. Uređaj za lociranje prema jednom od zahteva 13-16, naznačen time što je geodetski model Zemlje korišćen kao dodatna informacija o poziciji.
18. Uređaj za lociranje prema jednom od zahteva 13-17, naznačen time što je sekundarni uslov za određivanje lokacije stacionarnog satelitskog prijemnika baziran na algoritmu najmanjih srednjih kvadrata.
19. Uređaj za lociranja prema jednom od zahteva 13-18, naznačen time što se referentne vrednosti koriste za poboljšanje određivanja lokacije stacionarnog satelitskog prijemnika, pri čemu su pomenute referentne vrednosti obezbeđene od strane jednog
ili više referentnih prijemnika koji imaju poznate pozicije i primaju satelitske korisničke signale.
20. Uređaj za emitovanja za emitovanje velikog broja satelitskih korisničkih signala iz zemaljske stanice preko najmanje jednog satelita do velikog broja stacionarnih satelitskih prijemnika naznačen time što je osnovni deo svakog satelitskog korisničkog signala kontrolisan u skladu sa lokacijom svakog od pomenutih stacionarnih satelistkih prijemnika određenom pomoću postupka lociranja prema jednom od zahteva 13-19.
21. Uređaj za emitovanje prema zahtevu 20 naznačen time što je odgovarajući marker ubačen u korisnički signal u zemaljskoj stanici pre odašiljanja korisničkog signala što omogućava da svaki stacionarni satelitski prijemnik izabere podskup primljenih korisničkih signala u zavisnosti od markera i na taj način u zavisnosti od procenjene lokacije.
22. Uređaj za emitovanje prema jednom od zahteva 20-21 naznačen time što najmanje jedan satelit ima veći broj antena sa tačkastim snopom i time što je ubačen udgovarajući marker u korisnički signal u zemaljskoj stanici pre odašiljanja korisničkog signala što omogućava da najmanje jedan satelit prebaci podskup primljenih korisničkih signala do jedne od antena sa tačkastim snopom u zavisnosti od markera i na taj način u zavisnosti od procenjene lokacije.
Applications Claiming Priority (2)
| Application Number | Priority Date | Filing Date | Title |
|---|---|---|---|
| EP05014183A EP1739450A1 (en) | 2005-06-30 | 2005-06-30 | Method and apparatus for determining the location of a stationary satellite receiver |
| PCT/EP2006/006371 WO2007003367A1 (en) | 2005-06-30 | 2006-06-30 | Method and apparatus for determining the location of a stationary satellite receiver |
Publications (1)
| Publication Number | Publication Date |
|---|---|
| RS50976B true RS50976B (sr) | 2010-10-31 |
Family
ID=35159982
Family Applications (1)
| Application Number | Title | Priority Date | Filing Date |
|---|---|---|---|
| RSP-2009/0182A RS50976B (sr) | 2005-06-30 | 2006-06-30 | Postupak i uređaj za određivanje lokacije stacionarnog satelitskog prijemnika |
Country Status (17)
| Country | Link |
|---|---|
| US (1) | US20090213000A1 (sr) |
| EP (2) | EP1739450A1 (sr) |
| JP (1) | JP2008545144A (sr) |
| CN (1) | CN101213473A (sr) |
| AT (1) | ATE427503T1 (sr) |
| AU (1) | AU2006265312B2 (sr) |
| CA (1) | CA2613605A1 (sr) |
| CY (1) | CY1109169T1 (sr) |
| DE (1) | DE602006006057D1 (sr) |
| DK (1) | DK1896868T3 (sr) |
| ES (1) | ES2323330T3 (sr) |
| HR (1) | HRP20090238T1 (sr) |
| PL (1) | PL1896868T3 (sr) |
| PT (1) | PT1896868E (sr) |
| RS (1) | RS50976B (sr) |
| SI (1) | SI1896868T1 (sr) |
| WO (1) | WO2007003367A1 (sr) |
Families Citing this family (18)
| Publication number | Priority date | Publication date | Assignee | Title |
|---|---|---|---|---|
| JP2008064566A (ja) * | 2006-09-06 | 2008-03-21 | Mitsubishi Electric Corp | 軌道推定方法とその装置 |
| JP5393000B2 (ja) * | 2007-05-31 | 2014-01-22 | 三菱電機株式会社 | 軌道推定装置および軌道推定方法 |
| US8219111B2 (en) * | 2007-09-12 | 2012-07-10 | Ntt Docomo | Method for an improved linear least squares estimation of a mobile terminal's location under LOS and NLOS conditions and using map information |
| US8059028B2 (en) * | 2008-08-14 | 2011-11-15 | Trueposition, Inc. | Hybrid GNSS and TDOA wireless location system |
| RU2371733C1 (ru) * | 2008-07-07 | 2009-10-27 | Министерство обороны Российской Федерации Государственное образовательное учреждение высшего профессионального образования ВОЕННАЯ АКАДЕМИЯ СВЯЗИ имени С.М. Буденного | Способ определения угловой ориентации летательных аппаратов |
| FR2960653B1 (fr) * | 2010-06-01 | 2012-07-27 | Thales Sa | Systeme de positionnement d'un satellite geostationnaire |
| FR2966606B1 (fr) * | 2010-10-22 | 2012-11-02 | Thales Sa | Procede et systeme de geo-localisation d'une radio-balise dans un systeme d'alerte. |
| WO2013100574A1 (ko) * | 2011-12-28 | 2013-07-04 | 아주대학교산학협력단 | 지상 조정통제국 기반 우주항공노드 통신중계 측위 시스템 |
| US9124933B1 (en) * | 2012-03-07 | 2015-09-01 | The Directv Group, Inc. | Method and system for detecting unauthorized use of a set top box using expected terrestrial signal identification |
| CN109672471B (zh) * | 2019-02-25 | 2020-01-14 | 中国人民解放军军事科学院国防科技创新研究院 | 天基信息分发系统及分发方法 |
| CN110430358B (zh) * | 2019-07-29 | 2020-10-27 | 四川省视频电子有限责任公司 | 一种用于卫星接收器的使用监控方法 |
| CN111669218B (zh) * | 2020-06-29 | 2021-10-29 | 中国科学院国家授时中心 | 一种星间链路信号地面验证平台及方法 |
| WO2022137528A1 (ja) * | 2020-12-25 | 2022-06-30 | 日本電信電話株式会社 | 無線通信システム、無線通信装置、無線通信方法、及びプログラム |
| CN114966776B (zh) * | 2021-02-26 | 2025-08-29 | 阿里巴巴集团控股有限公司 | 定位方法、装置、电子设备及计算机存储介质 |
| CN115412855A (zh) * | 2021-05-28 | 2022-11-29 | 贝斯普恩公司 | 电子芯片的制造 |
| FR3123534B1 (fr) | 2021-05-28 | 2023-12-01 | Be Spoon | Procédé de localisation d’un dispositif mobile dans un espace multidimensionnel et infrastructure correspondante |
| US11855746B2 (en) * | 2021-12-07 | 2023-12-26 | Qualcomm Incorporated | Inter-satellite link aided UE positioning in non-terrestrial network |
| US12513659B2 (en) * | 2022-08-15 | 2025-12-30 | Wireless Applications Corp. | Systems and methods for searching microwave paths between sites |
Family Cites Families (17)
| Publication number | Priority date | Publication date | Assignee | Title |
|---|---|---|---|---|
| JPH06298198A (ja) * | 1993-04-08 | 1994-10-25 | Nec Corp | 静止衛星位置保持システム |
| JPH10276473A (ja) * | 1997-03-28 | 1998-10-13 | Nec Corp | 移動体通信システムおよび移動体通信装置 |
| US6243587B1 (en) * | 1997-12-10 | 2001-06-05 | Ericsson Inc. | Method and system for determining position of a mobile transmitter |
| FI106602B (fi) * | 1998-03-31 | 2001-02-28 | Nokia Networks Oy | Aikaeron mittausmenetelmä ja radiojärjestelmä |
| DK1026519T3 (da) * | 1999-02-08 | 2010-08-16 | Ses Astra Sa | Fremgangsmåde og apparat til afstandsmåling for satellitter |
| EP1030464B1 (en) | 1999-02-19 | 2002-02-13 | Société Européenne des Satellites S.A. | Apparatus and method for generating a reference frequency |
| JP2000241523A (ja) * | 1999-02-24 | 2000-09-08 | Victor Co Of Japan Ltd | 移動体電波測位システム |
| JP2001111504A (ja) * | 1999-10-01 | 2001-04-20 | Matsushita Electric Ind Co Ltd | 受信装置 |
| FR2808083B1 (fr) * | 2000-04-21 | 2002-07-26 | Thomson Csf | Procede et dispositif de determination instantanee d'orientation, a base de signaux de positionnement par satellite |
| WO2002027974A2 (en) * | 2000-09-28 | 2002-04-04 | Ses Astra S.A. | Satellite communications system |
| JP2002131412A (ja) * | 2000-10-23 | 2002-05-09 | Communication Research Laboratory | 衛星通信測位システム |
| EP1380853A3 (en) * | 2001-03-29 | 2008-04-23 | SES Astra S.A. | Ranging system for determining ranging information of a spacecraft |
| US7274327B2 (en) * | 2001-12-31 | 2007-09-25 | Xm Satellite Radio, Inc. | Method and apparatus for determining location in a satellite communication system |
| EP1510018B1 (en) * | 2002-05-29 | 2008-11-12 | Thomson Licensing | Method and apparatus for enabling transmission of a wireless return channel signal in a satellite communications system |
| WO2005015900A1 (en) * | 2003-08-07 | 2005-02-17 | Koninklijke Philips Electronics, N.V. | Channel number sorting for digital television |
| JP4223923B2 (ja) * | 2003-11-06 | 2009-02-12 | 株式会社日立製作所 | 測位方式及び測位システム及び無線基地局 |
| US7116269B2 (en) * | 2005-02-15 | 2006-10-03 | Trimble Navigation, Ltd | Radio and light based three dimensional positioning system |
-
2005
- 2005-06-30 EP EP05014183A patent/EP1739450A1/en not_active Withdrawn
-
2006
- 2006-06-30 JP JP2008519840A patent/JP2008545144A/ja active Pending
- 2006-06-30 EP EP06762305A patent/EP1896868B1/en active Active
- 2006-06-30 ES ES06762305T patent/ES2323330T3/es active Active
- 2006-06-30 SI SI200630289T patent/SI1896868T1/sl unknown
- 2006-06-30 AT AT06762305T patent/ATE427503T1/de not_active IP Right Cessation
- 2006-06-30 CA CA002613605A patent/CA2613605A1/en not_active Abandoned
- 2006-06-30 AU AU2006265312A patent/AU2006265312B2/en not_active Ceased
- 2006-06-30 PT PT06762305T patent/PT1896868E/pt unknown
- 2006-06-30 WO PCT/EP2006/006371 patent/WO2007003367A1/en not_active Ceased
- 2006-06-30 PL PL06762305T patent/PL1896868T3/pl unknown
- 2006-06-30 DK DK06762305T patent/DK1896868T3/da active
- 2006-06-30 RS RSP-2009/0182A patent/RS50976B/sr unknown
- 2006-06-30 CN CNA2006800234648A patent/CN101213473A/zh active Pending
- 2006-06-30 US US11/922,974 patent/US20090213000A1/en not_active Abandoned
- 2006-06-30 DE DE602006006057T patent/DE602006006057D1/de active Active
- 2006-06-30 HR HR20090238T patent/HRP20090238T1/xx unknown
-
2009
- 2009-06-22 CY CY20091100648T patent/CY1109169T1/el unknown
Also Published As
| Publication number | Publication date |
|---|---|
| EP1739450A1 (en) | 2007-01-03 |
| HRP20090238T1 (en) | 2009-06-30 |
| AU2006265312A1 (en) | 2007-01-11 |
| CY1109169T1 (el) | 2014-07-02 |
| EP1896868A1 (en) | 2008-03-12 |
| CN101213473A (zh) | 2008-07-02 |
| PT1896868E (pt) | 2009-06-03 |
| SI1896868T1 (sl) | 2009-08-31 |
| CA2613605A1 (en) | 2007-01-11 |
| ATE427503T1 (de) | 2009-04-15 |
| AU2006265312B2 (en) | 2010-06-17 |
| WO2007003367A1 (en) | 2007-01-11 |
| US20090213000A1 (en) | 2009-08-27 |
| DE602006006057D1 (de) | 2009-05-14 |
| ES2323330T3 (es) | 2009-07-13 |
| PL1896868T3 (pl) | 2009-08-31 |
| DK1896868T3 (da) | 2009-06-02 |
| JP2008545144A (ja) | 2008-12-11 |
| EP1896868B1 (en) | 2009-04-01 |
Similar Documents
| Publication | Publication Date | Title |
|---|---|---|
| EP1896868B1 (en) | Method and apparatus for determining the location of a stationary satellite receiver | |
| JP4421819B2 (ja) | 宇宙飛行体の測距情報を決定するための測距システム | |
| EP1026519B1 (en) | Ranging system and method for satellites | |
| Thevenon et al. | Positioning using mobile TV based on the DVB‐SH standard | |
| US8451166B2 (en) | Distributed distance measurement system for locating a geostationary satellite | |
| US20140375505A1 (en) | Positioning Using DTV Broadcast Signaling | |
| US20040010368A1 (en) | Assisted GPS signal detection and processing system for indoor location determination | |
| JPH09171071A (ja) | 衛星無線測位 | |
| AU2012304928A1 (en) | Advanced timing and time transfer for satellite constellations using crosslink ranging and an accurate time source | |
| AU2002226413A1 (en) | Ranging system for determining ranging information of a spacecraft | |
| IL281266B1 (en) | Network synchronization of a beam-hopping satellite system | |
| US20180143328A1 (en) | Transmission of gnss signals using a radio communication network | |
| KR20180096584A (ko) | 위성 시스템의 사용자 단말기에서 신호 대 잡음비를 유지하기 위한 방법 | |
| EP4453614A2 (en) | Satellite-based source of positioning system-independent position navigation and time | |
| Alissa et al. | Low bandwidth network-RTK correction diissemination for high accuracy maritime navigation | |
| GB9602559D0 (en) | Signal processing system | |
| US10693573B2 (en) | Method for Locating a terrestrial transmitting source of an unknown signal | |
| KR101228696B1 (ko) | 위성 시각 배신 시스템 | |
| Gross et al. | ZipMode: Implementation of a Receiver Localization System using ASTRA Satellites | |
| CN113075702B (zh) | 基于伪卫星技术的无人机防御高精度授时方法及系统 | |
| Leonardi et al. | Space-based multilateration for a GNSS-independent aircraft localisation | |
| EP4566199A1 (en) | Feeder link synchronization | |
| CN120021426A (zh) | 用于辅助飞行器着陆的方法 | |
| Demircioglu et al. | Ground and on-board systems for GNSS activities over Ku-band communication satellites | |
| Groß et al. | A Localization System Using Geostationary Colocated Satellites For Location Based Services In Interactive TV |