RS68080B1 - Postupak kodiranja/dekodiranja koeficijenta, enkoder, dekoder i računarski medijum za skladištenje - Google Patents
Postupak kodiranja/dekodiranja koeficijenta, enkoder, dekoder i računarski medijum za skladištenjeInfo
- Publication number
- RS68080B1 RS68080B1 RS20260560A RSP20260560A RS68080B1 RS 68080 B1 RS68080 B1 RS 68080B1 RS 20260560 A RS20260560 A RS 20260560A RS P20260560 A RSP20260560 A RS P20260560A RS 68080 B1 RS68080 B1 RS 68080B1
- Authority
- RS
- Serbia
- Prior art keywords
- significant coefficient
- last significant
- last
- coefficient
- flag
- Prior art date
Links
Classifications
-
- H—ELECTRICITY
- H04—ELECTRIC COMMUNICATION TECHNIQUE
- H04N—PICTORIAL COMMUNICATION, e.g. TELEVISION
- H04N19/00—Methods or arrangements for coding, decoding, compressing or decompressing digital video signals
- H04N19/46—Embedding additional information in the video signal during the compression process
-
- H—ELECTRICITY
- H04—ELECTRIC COMMUNICATION TECHNIQUE
- H04N—PICTORIAL COMMUNICATION, e.g. TELEVISION
- H04N19/00—Methods or arrangements for coding, decoding, compressing or decompressing digital video signals
- H04N19/10—Methods or arrangements for coding, decoding, compressing or decompressing digital video signals using adaptive coding
- H04N19/102—Methods or arrangements for coding, decoding, compressing or decompressing digital video signals using adaptive coding characterised by the element, parameter or selection affected or controlled by the adaptive coding
- H04N19/13—Adaptive entropy coding, e.g. adaptive variable length coding [AVLC] or context adaptive binary arithmetic coding [CABAC]
-
- H—ELECTRICITY
- H04—ELECTRIC COMMUNICATION TECHNIQUE
- H04N—PICTORIAL COMMUNICATION, e.g. TELEVISION
- H04N19/00—Methods or arrangements for coding, decoding, compressing or decompressing digital video signals
- H04N19/90—Methods or arrangements for coding, decoding, compressing or decompressing digital video signals using coding techniques not provided for in groups H04N19/10-H04N19/85, e.g. fractals
- H04N19/91—Entropy coding, e.g. variable length coding [VLC] or arithmetic coding
-
- H—ELECTRICITY
- H04—ELECTRIC COMMUNICATION TECHNIQUE
- H04N—PICTORIAL COMMUNICATION, e.g. TELEVISION
- H04N19/00—Methods or arrangements for coding, decoding, compressing or decompressing digital video signals
- H04N19/10—Methods or arrangements for coding, decoding, compressing or decompressing digital video signals using adaptive coding
- H04N19/102—Methods or arrangements for coding, decoding, compressing or decompressing digital video signals using adaptive coding characterised by the element, parameter or selection affected or controlled by the adaptive coding
- H04N19/129—Scanning of coding units, e.g. zig-zag scan of transform coefficients or flexible macroblock ordering [FMO]
-
- H—ELECTRICITY
- H04—ELECTRIC COMMUNICATION TECHNIQUE
- H04N—PICTORIAL COMMUNICATION, e.g. TELEVISION
- H04N19/00—Methods or arrangements for coding, decoding, compressing or decompressing digital video signals
- H04N19/10—Methods or arrangements for coding, decoding, compressing or decompressing digital video signals using adaptive coding
- H04N19/102—Methods or arrangements for coding, decoding, compressing or decompressing digital video signals using adaptive coding characterised by the element, parameter or selection affected or controlled by the adaptive coding
- H04N19/132—Sampling, masking or truncation of coding units, e.g. adaptive resampling, frame skipping, frame interpolation or high-frequency transform coefficient masking
-
- H—ELECTRICITY
- H04—ELECTRIC COMMUNICATION TECHNIQUE
- H04N—PICTORIAL COMMUNICATION, e.g. TELEVISION
- H04N19/00—Methods or arrangements for coding, decoding, compressing or decompressing digital video signals
- H04N19/10—Methods or arrangements for coding, decoding, compressing or decompressing digital video signals using adaptive coding
- H04N19/134—Methods or arrangements for coding, decoding, compressing or decompressing digital video signals using adaptive coding characterised by the element, parameter or criterion affecting or controlling the adaptive coding
- H04N19/146—Data rate or code amount at the encoder output
-
- H—ELECTRICITY
- H04—ELECTRIC COMMUNICATION TECHNIQUE
- H04N—PICTORIAL COMMUNICATION, e.g. TELEVISION
- H04N19/00—Methods or arrangements for coding, decoding, compressing or decompressing digital video signals
- H04N19/10—Methods or arrangements for coding, decoding, compressing or decompressing digital video signals using adaptive coding
- H04N19/169—Methods or arrangements for coding, decoding, compressing or decompressing digital video signals using adaptive coding characterised by the coding unit, i.e. the structural portion or semantic portion of the video signal being the object or the subject of the adaptive coding
- H04N19/17—Methods or arrangements for coding, decoding, compressing or decompressing digital video signals using adaptive coding characterised by the coding unit, i.e. the structural portion or semantic portion of the video signal being the object or the subject of the adaptive coding the unit being an image region, e.g. an object
- H04N19/176—Methods or arrangements for coding, decoding, compressing or decompressing digital video signals using adaptive coding characterised by the coding unit, i.e. the structural portion or semantic portion of the video signal being the object or the subject of the adaptive coding the unit being an image region, e.g. an object the region being a block, e.g. a macroblock
-
- H—ELECTRICITY
- H04—ELECTRIC COMMUNICATION TECHNIQUE
- H04N—PICTORIAL COMMUNICATION, e.g. TELEVISION
- H04N19/00—Methods or arrangements for coding, decoding, compressing or decompressing digital video signals
- H04N19/10—Methods or arrangements for coding, decoding, compressing or decompressing digital video signals using adaptive coding
- H04N19/169—Methods or arrangements for coding, decoding, compressing or decompressing digital video signals using adaptive coding characterised by the coding unit, i.e. the structural portion or semantic portion of the video signal being the object or the subject of the adaptive coding
- H04N19/18—Methods or arrangements for coding, decoding, compressing or decompressing digital video signals using adaptive coding characterised by the coding unit, i.e. the structural portion or semantic portion of the video signal being the object or the subject of the adaptive coding the unit being a set of transform coefficients
-
- H—ELECTRICITY
- H04—ELECTRIC COMMUNICATION TECHNIQUE
- H04N—PICTORIAL COMMUNICATION, e.g. TELEVISION
- H04N19/00—Methods or arrangements for coding, decoding, compressing or decompressing digital video signals
- H04N19/42—Methods or arrangements for coding, decoding, compressing or decompressing digital video signals characterised by implementation details or hardware specially adapted for video compression or decompression, e.g. dedicated software implementation
-
- H—ELECTRICITY
- H04—ELECTRIC COMMUNICATION TECHNIQUE
- H04N—PICTORIAL COMMUNICATION, e.g. TELEVISION
- H04N19/00—Methods or arrangements for coding, decoding, compressing or decompressing digital video signals
- H04N19/70—Methods or arrangements for coding, decoding, compressing or decompressing digital video signals characterised by syntax aspects related to video coding, e.g. related to compression standards
Landscapes
- Engineering & Computer Science (AREA)
- Multimedia (AREA)
- Signal Processing (AREA)
- Compression Or Coding Systems Of Tv Signals (AREA)
- Compression, Expansion, Code Conversion, And Decoders (AREA)
- Signal Processing For Digital Recording And Reproducing (AREA)
- Error Detection And Correction (AREA)
Description
[0001] Opis
[0002] TEHNIČKA OBLAST PRONALASKA
[0003] Otelotvorenja predmetnog otkrića se odnose na oblast tehnologije kodiranja video snimaka, a naročito na postupak kodiranja koeficijenta, enkoder, dekoder i računarski medijum za skladištenje. Povezane tehnologije su poznate iz „Versatile video coding; H.266 (08/20)“ i „Algorithm description for Versatile Video Coding and Test Model 11 (VTM 11)“.
[0005] OSNOVA PRONALASKA
[0006] Oblasti povezane sa računarskim vidom sve više su u centru pažnje jer ljudi zahtevaju prikaz snimaka većeg kvaliteta. U proteklim godinama, tehnologija obrade slika doživela je uspešnu primenu u svim aspektima života. U procesu kodiranja video slike, sa strane kodiranja, podaci slike koje treba kodirati transformišu se i kvantizuju, a zatim se podvrgavaju kompresionom kodiranju koje vrši jedinica za kodiranje entropije, i tok bitova koji je dobijen kodiranjem entropije biće prenet na stranu dekodiranja. Na strani dekodiranja, tok bitova se analizira nakon čega se vrši inverzna kvantizacija i inverzna transformacija, tako da mogu da se dobiju originalni podaci unete slike.
[0008] [0003] U poređenju sa kodiranjem video zapisa sa malom dubinom boje, niskim kvalitetom i malom brzinom u bitovima (nazivaju se „konvencionalni video zapisi“), za kodiranje video zapisa sa velikom dubinom boje, visokim kvalitetom i velikom brzinom u bitovima (nazivaju se „video zapisi trostruko visokog kvaliteta“) trenutno je neophodno obimnije kodiranje i veći koeficijenti. U ovom slučaju, korišćenje postojećih srodnih rešenja za video zapis trostruko visokog kvaliteta može dovesti do većeg trošenja resursa i gubitaka, pa čak i uticati na brzinu i protok kodiranja. „Versatile video coding; H.266 (08/20)“, ITU-T STANDARD H.266, INTERNATIONAL TELECOMMUNICATION UNION, navodi tehnologiju kodiranja video zapisa koja je poznata kao prilagodljivo kodiranje video zapisa, i ono je osmišljeno sa dva primarna cilja. Prvi od njih je pružanje tehnologije kodiranja video zapisa sa kapacitetom kompresije koji je značajno veći od kapaciteta prethodnih generacija takvih standarda, dok je drugi cilj da ova tehnologija bude izuzetno prilagodljiva radi delotvornog korišćenja u širem
rasponu primena u odnosu na rešenja koja pružaju prethodni standardi. „Algorithm description for Versatile Video Coding and Test Model 11 (VTM 11)“, CHEN J ET AL, predstavlja izvor opštih informacija iz priručnika za dizajn VVC i takođe pruža opis strane enkodera za VTM 11, pri čemu su koordinatne informacije poslednjeg značajnog koeficijenta određene kao horizontalno rastojanje i vertikalno rastojanje od pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta do gornjeg levog ugla bloka.
[0010] SAŽETAK PRONALASKA
[0011] Pronalazak je prikazan u priloženom skupu patentnih zahteva. Osnova za pronalazak iz zahteva može se naročito pronaći u priloženim crtežima 9 i 11, zajedno sa njihovim opisom.
[0013] Otelotvorenja predmetnog otkrića obezbeđuju postupak kodiranja koeficijenta, enkoder, dekoder i računarski medijum za skladištenje, koji mogu da poboljšaju protok i brzinu kodiranja za kodiranje koeficijenta uz poboljšanje efikasnosti kompresije u slučaju kodiranja video zapisa sa velikom dubinom boje, velikom brzinom u bitovima, visokim kvalitetom ili kompresijom bez gubitaka.
[0015] [0006] Otelotvorenja predmetnog otkrića obezbeđuju postupak kodiranja koeficijenta, enkoder, dekoder i računarski medijum za skladištenje. U enkoderu se određuje oznaka video zapisa i pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta. Kada oznaka video zapisa pokazuje da video zapis zadovoljava prethodno postavljeni uslov, određuje se oznaka reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta. Koordinatne informacije poslednjeg značajnog koeficijenta se određuju na osnovu pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta i oznake reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta. Svi koeficijenti pre pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta su kodirani u skladu sa prethodno zadatim redosledom skeniranja, i informacije o bitovima koje su dobijene kodiranjem, oznaka video zapisa i koordinatne informacije poslednjeg značajnog koeficijenta se šalju u vidu signala u tok bitova. Tok bitova se analizira u dekoderu radi dobijanja oznake video zapisa. Kada oznaka video zapisa pokazuje da video zapis zadovoljava prethodno zadati uslov, tok bitova se analizira radi dobijanja oznake reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta i koordinatnih informacija poslednjeg značajnog koeficijenta. Kada oznaka reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta pokazuje da je pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta obrnuta za trenutni blok, pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta se određuje izračunavanjem preko
koordinatnih informacija poslednjeg značajnog koeficijenta. U skladu sa prethodno zadatim redosledom skeniranja, svi koeficijenti pre pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta su dekodirani radi određivanja koeficijenata trenutnog bloka. Na ovaj način, u slučaju kodiranja video zapisa sa velikom dubinom boje, velikom brzinom u bitovima, visokim kvalitetom ili kompresijom bez gubitaka, pošto se obrazac raspodele razlikuje od slučaja konvencionalnih video zapisa, tokom kodiranja koeficijenta, putem smanjenja ili eliminacije brojnih elemenata sintakse koji se kodiraju u režimu konteksta, kao što su elementi sintakse o poziciji poslednjeg značajnog koeficijenta, oznake kodirane podblokovima, itd. ili vršenja transformacije koordinata u slučaju da su vrednosti koordinata poslednjeg značajnog koeficijenta prevelike, može se smanjiti utrošak resursa izazvan kodiranjem u toku bitova, te tako mogu biti poboljšani protok i brzina kodiranja za kodiranje koeficijenta. Pored toga, takođe može biti poboljšana efikasnost kompresije pošto redukovani ili eliminisani elementi sintakse imaju manji uticaj kod kodiranja video zapisa sa velikom dubinom boje, velikom brzinom u bitovima, visokim kvalitetom ili kompresijom bez gubitaka.
[0017] KRATAK OPIS CRTEŽA
[0018]
[0019] SL. 1 je šematski dijagram primene radnog okvira za kodiranje koji je dat u povezanom stanju struke.
[0020] SL. 2 je šematski dijagram koji ilustruje odnos pozicija između trenutnog koeficijenta i susednih koeficijenata koji su dati u povezanom stanju struke.
[0021] SL. 3 je šematski dijagram toka procesa aritmetičkog dekodiranja za bin koji je dat u povezanom stanju struke.
[0022] SL. 4 je šematski dijagram toka procesa aritmetičkog dekodiranja za binarno odlučivanje koje je dato u povezanom stanju struke.
[0023] SL. 5 je šematski dijagram toka renormalizacije za mehanizam aritmetičkog dekodiranja koji je dat u povezanom stanju struke.
[0024] SL. 6 je šematski dijagram toka premošćavanja procesa dekodiranja koji je dat u povezanom stanju struke.
[0025] SL. 7 je šematski dijagram koji ilustruje odnos pozicija između regiona koji može imati značajne koeficijente i regiona svedenog na nulu koji je dat u povezanom stanju struke.
[0026] SL. 8A je šematski dijagram kompozicije sistema enkodera koji je dat u otelotvorenjima ovog otkrića.
[0027] SL. 8B je šematski dijagram kompozicije sistema dekodera koji je dat u otelotvorenjima ovog otkrića.
[0028] SL. 9 je šematski dijagram toka postupka dekodiranja koeficijenta koji je dat u otelotvorenjima ovog otkrića.
[0029] SL. 10A je šematski dijagram pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta u odnosu na gornji levi ugao trenutnog bloka koji je dat u otelotvorenjima ovog otkrića.
[0030] SL. 10B je šematski dijagram pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta u odnosu na donji desni ugao trenutnog bloka koji je dat u otelotvorenjima ovog otkrića.
[0031] SL. 11 je šematski dijagram toka postupka kodiranja koeficijenta koji je dat u otelotvorenjima ovog otkrića.
[0032] SL. 12 je šematski strukturni dijagram enkodera koji je dat u otelotvorenjima ovog otkrića. SL. 13 je šematski dijagram specifične strukture hardvera enkodera koji je dat u otelotvorenjima ovog otkrića.
[0033] SL. 14 je šematski strukturni dijagram dekodera koji je dat u otelotvorenjima ovog otkrića. SL. 15 je šematski dijagram specifične strukture hardvera dekodera koji je dat u otelotvorenjima ovog otkrića.
[0035] DETALJAN OPIS PRONALASKA
[0036] Radi detaljnijeg razumevanja karakteristika i tehničkog sadržaja otelotvorenja predmetnog otkrića, u nastavku je dat detaljan opis otelotvorenja predmetnog otkrića zajedno sa pratećim crtežima. Prateći crteži su priloženi isključivo kao ilustracija, i ne treba da ograničavaju otelotvorenja predmetnog otkrića.
[0038] Osim ako nije drugačije definisano, svi tehnički i naučni termini koji se koriste u ovom tekstu imaju isto značenje koje je uobičajeno poznato stručnjacima za ovu oblast. Termini koji se ovde koriste imaju za cilj isključivo opisivanje otelotvorenja predmetnog otkrića.
[0040] [0010] Kod video slike, prva komponenta boje, druga komponenta boje i treća komponenta boje obično se koriste da se okarakteriše kodirajući blok (CB). Tri komponente boje su komponenta svetloće, komponenta hrominanse plave boje, odnosno komponenta hrominanse crvene boje. Konkretno, komponenta svetloće je obično predstavljena simbolom Y, komponenta hrominanse plave boje je obično predstavljena simbolom Cb ili U, a
komponenta hrominanse crvene boje je obično predstavljena simbolom Cr ili V. U ovom slučaju, video slika može biti predstavljena u formatu YCbCr ili u formatu YUV.
[0042] Pre nego što otelotvorenja predmetnog otkrića budu detaljnije opisana, objašnjeni su termini i terminologija povezani sa otelotvorenjima predmetnog otkrića, i termini i terminologija povezani sa otelotvorenjima predmetnog otkrića mogu da se primene na sledeća objašnjenja:
[0043] grupa stručnjaka za pokretne slike (moving picture experts group, MPEG) međunarodna organizacija za standardizaciju (international standardization organization, ISO)
[0044] međunarodna elektrotehnička komisija (international electrotechnical commission, IEC) zajednički tim stručnjaka za video zapise (joint video experts team, JVET)
[0045] asocijacija otvorenih medija (alliance for open media, AOM)
[0046] H.266 standard kodiranja video zapisa sledeće generacije/višenamensko kodiranje video zapisa (VVC)
[0047] platforma za testiranje referentnog softvera VVC (VVC Test Model, VTM)
[0048] audio video standard (AVS)
[0049] model visokih performansi (high-performance model, HPM) za AVS
[0050] adaptivno binarno aritmetičko kodiranje na bazi konteksta (context-based adaptive binary arithmetic coding, CABAC)
[0051] regularno rezidualno kodiranje (regular residual coding, RRC)
[0052] rezidualno kodiranje sa preskakanjem transformacije (transform skip residual coding, TSRC)
[0054] Može se reći da aktuelni opšteprihvaćeni standardi kodiranja video zapisa (poput VVC) generalno koriste hibridne radne okvire za kodiranje video zapisa na bazi blokova. Svaka slika video zapisa se deli na najveće jedinice za kodiranje (LCU), koje su kvadrati jednakih dimenzija (npr.128×128, 64×64, itd.). Svaka LCU takođe može biti podeljena na pravougaone jedinice za kodiranje (CU) u skladu sa određenim pravilom. Nadalje, CU može biti podeljena na manje prediktivne jedinice (PU) ili transformacione jedinice (TU), itd. Konkretno, kao što je ilustrovano na SL.1, hibridni radni okvir za kodiranje može da uključuje module za elemente poput predviđanja, transformacije, kvantizacije, kodiranja entropije i filter u petlji. Modul predviđanja može da uključuje intra-predikciju i interpredikciju, a inter-predikcija može da uključuje procenu kretanja i kompenzaciju kretanja. Pošto postoji jaka korelacija između susednih uzoraka na slici video zapisa, korišćenje intrapredikcije u kodiranju video zapisa može da otkloni prostornu redundantnost između susednih uzoraka. Štaviše, pošto takođe postoji jaka korelacija između susednih slika video zapisa, korišćenje inter-predikcije u kodiranju video zapisa može otkloniti vremensku redundantnost između susednih slika. Efikasnost kodiranja tako može biti poboljšana.
[0056] Osnovni proces kodiranja video zapisa je sledeći. Slika se u enkoderu deli na blokove. Intra-predikcija ili inter-predikcija se primenjuje na trenutni blok kako bi se dobio prediktivni blok trenutnog bloka. Prediktivni blok se oduzima od izvornog bloka trenutnog bloka kako bi se dobio rezidualni blok. Rezidualni blok se zatim podvrgava transformaciji i kvantizaciji radi dobijanja matrice koeficijenta kvantizacije. Vrši se kodiranje entropije matrice koeficijenta kvantizacije i ona se šalje u tok bitova. U dekoderu, intra-predikcija ili interpredikcija se primenjuje na trenutni blok kako bi se dobio prediktivni blok trenutnog bloka. Pored toga, tok bitova se dekodira radi dobijanja matrice koeficijenta kvantizacije. Matrica koeficijenta kvantizacije je inverzno kvantizovana i inverzno transformisana radi dobijanja rezidualnog bloka, koji se dodaje prediktivnom bloku kako bi se dobio rekonstruisani blok. Rekonstruisani blokovi grade rekonstruisanu sliku. Rekonstruisana slika se filtrira u petlji na bazi slike ili bloka kako bi se dobila dekodirana slika. Enkoder takođe zahteva slične operacije kao dekoder da bi se dobila dekodirana slika. Dekodirana slika može da se koristi kao referentna slika u inter-predikciji za dalje slike. Informacije o deobi bloka, kao i informacije o režimu ili informacije o parametru (kao što je predikcija, transformacija, kvantizacija, kodiranje entropije i filter u petlji) koje određuje enkoder po potrebi se šalju u tok bitova. Putem raščlanjivanja i analiziranja na osnovu dostupnih informacija, dekoder određuje iste informacije o deobi bloka, i informacije o režimu ili informacije o parametru (kao što je predikcija, transformacija, kvantizacija, kodiranje entropije i filter u petlji) kao i enkoder, čime se osigurava da dekodirana slika koju dobija enkoder bude ista kao dekodirana slika koju dobija dekoder. Dekodirana slika koju dobija enkoder takođe se obično naziva rekonstruisana slika. Trenutni blok može biti podeljen na PU tokom predviđanja. Trenutni blok može biti podeljen na TU tokom transformacije. Podela PU i podela TU se mogu razlikovati. Prethodno navedeno predstavlja osnovu procesa video kodera u hibridnom radnom okviru za kodiranje na bazi blokova. Uz razvoj tehnologije, neki moduli ili operacije ovog radnog okvira ili procesa se mogu optimizovati. Otelotvorenja predmetnog otkrića mogu da se primene na osnovne procese video kodera u hibridnom radnom okviru za kodiranje na bazi blokova, ali ono nije ograničeno na ovaj radni okvir i proces.
[0057] Trenutni blok može biti trenutni CU, trenutni PU, trenutni TU, itd.
[0059] Informacije o deobi bloka, i informacije o režimu ili informacije o parametru za predikciju, transformaciju i kvantizaciju, koeficijenti i slično se u vidu signala šalju u tok bitova putem kodiranja entropije. Pod pretpostavkom da se verovatnoće za različite elemente razlikuju, kraća kodna reč se dodeljuje elementu sa većom verovatnoćom javljanja, a duža kodna reč se dodeljuje elementu sa manjom verovatnoćom javljanja, tako da se može dobiti veća efikasnost kodiranja u poređenju sa kodiranjem sa fiksnom dužinom. Međutim, ako su verovatnoće za različite elemente slične ili suštinski iste, kodiranje entropije dovodi do ograničene kompresije. CABAC je uobičajeni postupak kodiranja entropije koji se koristi u HEVC i VVC za kodiranje entropije. CABAC može da poboljša efikasnost kompresije putem korišćenja modela konteksta. Međutim, korišćenje i ažuriranje modela konteksta dovodi do složenijih operacija. CABAC ima režim premošćavanja, u kome nije neophodno korišćenje ili ažuriranje modela konteksta, te se tako može postići veći protok. U otelotvorenjima predmetnog otkrića, režim za koji je neophodno korišćenje i ažuriranje modela konteksta u CABAC-u može se nazivati režim konteksta.
[0061] Model konteksta generalno mora da se odredi u skladu sa naznačenim postupkom. Kada se vrši pozivanje na naznačeni proces aritmetičkog dekodiranja za binarno odlučivanje, parametri modela konteksta mogu da se koriste kao ulazne informacije. Takođe postoji zavisni odnos između susednih koeficijenata u odabiru modela konteksta. Na primer, SL.2 je šematski dijagram koji ilustruje odnos pozicija između trenutnog koeficijenta i susednih koeficijenata koji su dati u povezanom stanju struke. Na SL.2, crno obojeni blok označava trenutni koeficijent, dok šrafirani blokovi označavaju susedne koeficijente. Kao što je ilustrovano na SL.2, odabrani model konteksta za oznaku sig_coeff_ trenutnog koeficijenta mora da se odredi u skladu sa informacijama pet susednih koeficijenata, nadesno, nadole i nadole desno u odnosu na trenutni koeficijent. Kao što se može videti na osnovu SL.2, operacije za režim konteksta su složenije nego operacije za režim premošćavanja, i postoji zavisnost između susednih koeficijenata.
[0063] [0017] Za mehanizam aritmetičkog kodiranja CABAC, ako se koristi režim konteksta, mora se vršiti pozivanje na naznačeni proces aritmetičkog dekodiranja za binarno odlučivanje, što uključuje proces prelaska stanja, odnosno ažuriranje modela konteksta. Tokom procesa aritmetičkog dekodiranja za binarno odlučivanje, vrši se pozivanje na proces renormalizacije
aritmetičkog mehanizma dekodiranja. Ukoliko se koristi režim premošćavanja, takođe se vrši pozivanje na proces premošćavanja dekodiranja.
[0065] CABAC koji se koristi u VVC uveden je kao primer na sledeći način.
[0067] Za mehanizam aritmetičkog kodiranja CABAC, ulazne informacije za proces aritmetičkog dekodiranja su ctxTable, ctxIdx, bypassFlag i varijable stanja ivlCurrRange i ivlOffset aritmetičkog mehanizma dekodiranja, a izlazna informacija procesa aritmetičkog dekodiranja je vrednost bin.
[0069] ctxTable je tabela koja se koristi u odabiru režima konteksta, ctxIdx je indeks modela konteksta.
[0071] SL.3 je šematski dijagram toka procesa aritmetičkog dekodiranja za bin koji je dat u povezanom stanju struke. Kao što je ilustrovano na SL.3, kako bi se dekodirala vrednost bin, tabela indeksa konteksta ctxTable, ctxIdx, bypassFlag sprovode se kao ulazne informacije za proces aritmetičkog dekodiranja DecodeBin (ctxTable, ctxIdx, bypassFlag), što je naznačeno na sledeći način:
[0072] Ako bypassFlag iznosi 1, vrši se pozivanje na proces premošćavanja dekodiranja DecodeBypass().
[0073] U suprotnom slučaju, ako bypassFlag iznosi 0, ctxTable iznosi 0 i ctxIdx iznosi 0, poziva se DecodeTerminate().
[0074] U suprotnom slučaju (bypassFlag je 0 i ctxIdx nije 0), poziva se naznačeni proces aritmetičkog dekodiranja za binarno odlučivanje DecodeDecision(ctxTable, ctxIdx).
[0075] Nadalje, ulazne informacije za proces aritmetičkog dekodiranja za binarno odlučivanje su varijable ctxTable, ctxIdx, ivlCurrRange, i ivlOffset, dok su izlazne informacije za proces aritmetičkog dekodiranja dekodirana vrednost binVal i ažurirane varijable ivlCurrRange i ivlOffset.
[0077] SL.4 je šematski dijagram toka procesa aritmetičkog dekodiranja za binarno odlučivanje koje je dato u povezanom stanju struke. Kao što je ilustrovano na SL.4, pStateIdx0 i pStateIdx1 su dva stanja trenutnog modela konteksta.
[0079] (1) Vrednost varijable ivlLpsRange se izvodi na sledeći način:
[0080] Imajući u vidu trenutnu vrednost ivlCurrRange, vrednost varijable qRangeIdx se izvodi na sledeći način:
[0083]
[0086] Imajući u vidu qRangeIdx, pStateIdx0 i pStateIdx1 povezane sa ctxTable i ctxIdx, valMps i ivlLpsRange se izvode na sledeći način:
[0089]
[0092] (2) Varijabla ivlCurrRange je zadata tako da je jednaka ivlCurrRange - ivlLpsRange, i važi sledeće:
[0093] Ako je vrednost ivlOffset veća ili jednaka ivlCurrRange, onda je vrednost varijable binVal zadata tako da je jednaka 1-valMps, vrednost ivlOffset je umanjena za ivlCurrRange, a vrednost ivlCurrRange je zadata tako da je jednaka ivlLpsRange.
[0095] U suprotnom slučaju (vrednost ivlOffset je manja od ivlCurrRange), vrednost varijable binVal je zadata tako da je jednaka valMps.
[0097] Imajući u vidu vrednost binVal, vrši se naznačeni prelazak stanja. U zavisnosti od trenutne vrednosti ivlCurrRange, može se vršiti naznačena renormalizacija.
[0099] Nadalje, ulazne informacije za proces prelaska stanja su trenutni pStateIdx0 i pStateIdx1, kao i dekodirana vrednost binVal. Izlazne informacije ovog procesa su ažurirane vrednosti pStateIdx0 i pStateIdx1 za varijable konteksta koje su povezane sa ctxTable i ctxIdx. Varijable shift0 i shift1 se dobijaju od shiftIdx. Odnos između shiftIdx, i ctxTable i ctxIdx je naznačen na sledeći način:
[0100] U zavisnosti od dekodirane vrednosti binVal, ažuriranje dve varijable pStateIdx0 i pStateIdx1 povezane sa ctxTable i ctxIdx se vrši na sledeći način:
[0103]
[0106] Nadalje, ulazne informacije za proces renormalizacije mehanizma aritmetičkog dekodiranja su bitovi iz podataka isečka i varijable ivlCurrRange i ivlOffset. Izlazne informacije procesa su ažurirane varijable ivlCurrRange i ivlOffset.
[0108] SL.5 je šematski dijagram toka renormalizacije za mehanizam aritmetičkog dekodiranja koji je dat u povezanom stanju struke. Kao što je ilustrovano na SL.5, trenutna vrednost ivlCurrRange se prvo poredi sa 256, a dalje operacije su sledeće:
[0109] Ako je vrednost ivlCurrRange veća ili jednaka 256, nije potrebna renormalizacija i proces RenormD je završen.
[0111] U suprotnom (vrednost ivlCurrRange je manja od 256), ulazi se u petlju za renormalizaciju. Unutar ove petlje, vrednost ivlCurrRange je udvostručena, tj. pomerena ulevo za 1. Vrednost ivlOffset je udvostručena, tj. pomerena ulevo za 1. Jedan bit je pomeren u ivlOffset putem read_bits (1).
[0113] Tok bitova neće sadržati podatke usled kojih je vrednost ivlOffset veća ili jednaka ivlCurrRange po završetku ovog procesa.
[0115] Nadalje, ulazne informacije za proces premošćavanja dekodiranja za binarno odlučivanje su bitovi iz podataka isečka i varijable ivlCurrRange i ivlOffset. Izlazne informacije ovog procesa su ažurirana varijabla ivlOffset i dekodirana vrednost binVal.
[0117] [0033] Proces premošćavanja dekodiranja se poziva kada vrednost bypassFlag iznosi 1. SL.6 je šematski dijagram toka premošćavanja procesa dekodiranja koji je dat u povezanom stanju struke. Kao što je ilustrovano na SL.6, prvo je vrednost ivlOffset udvostručena, tj. pomerena
ulevo za 1 i jedan bit je pomeren u ivlOffset putem read_bits(1). Nakon toga, vrednost ivlOffset se poredi sa vrednošću ivlCurrRange i dalji koraci su sledeći:
[0118] Ako je vrednost ivlOffset veća ili jednaka ivlCurrRange, onda je vrednost binVal zadata tako da je jednaka 1, vrednost ivlOffset je jednaka ivlOffset umanjena je za ivlCurrRange.
[0120] U suprotnom slučaju (vrednost ivlOffset je manja od ivlCurrRange), vrednost binVal je zadata tako da iznosi 0.
[0122] Tok bitova neće sadržati podatke usled kojih je vrednost ivlOffset veća ili jednaka ivlCurrRange po završetku ovog procesa.
[0124] Takođe treba razumeti da su kod postojećih standarda kodiranja video zapisa jedna ili više transformacija i preskakanja transformacija obično podržani za reziduale. Transformacije uključuju diskretnu kosinusnu transformaciju (DCT), itd. Transformisani rezidualni blok obično pokazuje određene karakteristike nakon transformacije (i kvantizacije). Na primer, nakon nekih transformacija (i kvantizacija), pošto je energija prevashodno koncentrisana u regionu niske frekvencije, koeficijenti u gornjem levom regionu su relativno veliki, a koeficijenti u donjem desnom regionu su relativno mali ili čak jednaki 0. Za preskakanje transformacije, ne vrši se transformacija. Obrazac raspodele koeficijenata nakon preskakanja transformacije je različit od slučaja koeficijenata nakon transformacije, tako da mogu da se koriste različiti postupci kodiranja koeficijenta. Na primer, kod VVC, RRC se koristi za koeficijente nakon preskakanja transformacije, i TSRC se koristi za koeficijente nakon preskakanja transformacije.
[0126] [0037] Za opšte transformacije kao što je DCT transformacija, u transformisanom bloku, frekvencije rastu sleva nadesno i odozgo nadole. Gornji levi ugao predstavlja nižu frekvenciju, a donji desni ugao predstavlja višu frekvenciju. Ljudske oči su osetljivije na niskofrekventne informacije i manje osetljive na visokofrekventne informacije. Imajući u vidu ovu odliku, obimna obrada ili uklanjanje nekih visokofrekventnih informacija ima manji vizuelni uticaj. Neke tehnologije, poput svođenja na nulu, mogu prinudno svesti neke visokofrekventne informacije na 0. Na primer, za blok 64x64, koeficijenti na pozicijama sa horizontalnim koordinatama koje su veće ili jednake 32 ili sa vertikalnim koordinatama koje su veće ili jednake 32 prinudno su svedene na 0. Prethodno predstavlja samo prost primer, i mogu postojati složeniji postupci za dobijanje raspona svođenja na nulu, koji nisu opisani u
ovom tekstu. Kao što je ilustrovano na SL.7, koeficijenti različiti od nule (nazivaju se i značajni) mogu postojati u gornjem levom uglu (odnosno u regionu koji može sadržati značajne koeficijente), dok je vrednost svih koeficijenata u donjem desnom uglu nula (odnosno, region svođenja na nulu). Na ovaj način, za dalje kodiranje koeficijenta, koeficijenti iz regiona svođenja na nulu ne moraju da se kodiraju jer vrednost tih koeficijenata mora biti 0.
[0128] Nadalje, pošto raspodela koeficijenata pokazuje karakteristiku da su koeficijenti u gornjem levom uglu veći i mnogi koeficijenti u donjem desnom uglu su jednaki 0 nakon što su reziduali transformisani (i kvantizovani) u uobičajenom video zapisu, tokom kodiranja koeficijenta, neki postupci se generalno koriste za kodiranje koeficijenata u određenom rasponu gornjeg levog ugla, i ne vrši se kodiranje koeficijenata u određenom rasponu donjeg desnog ugla (ovi koeficijenti su podrazumevano 0). Jedan postupak je da se, kada se kodiraju koeficijenti bloka, prvo odredi pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta bloka po redosledu skeniranja. Nakon što je ova pozicija određena, smatra se da svi koeficijenti nakon pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta po redosledu skeniranja imaju vrednost 0, to jest, nema potrebe za kodiranjem. Samo poslednji značajan koeficijent i koeficijenti koji mu prethode moraju da se kodiraju. Na primer, kod VVC, pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta (LastSignificantCoeffX, LastSignificantCoeffY) određuje se koristeći last sig _coeff_x_prefix, last_sig_coeff_y_prefix, last_sig_coeff_x_suffix, i last_sig_coeff_y_suffix.
[0130] (a) last_sig_coeff_x_prefix navodi prefiks horizontalne koordinate (ili koordinate kolone) poslednjeg značajnog koeficijenta po redosledu skeniranja unutar trenutnog bloka. Vrednost za last_sig_coeff_x_prefix će biti u rasponu od 0 do
[0131] ( log2ZoTbWidth << 1) - 1, uključujući granične vrednosti.
[0132] Ako last sig_coeff_x_prefix nije prisutan, vrednost za last_sig_coeff_x_prefix je onda 0.
[0133] (b) last_sig_coeff_y_prefix navodi prefiks vertikalne koordinate (ili koordinate reda) poslednjeg značajnog koeficijenta po redosledu skeniranja unutar trenutnog bloka. Vrednost za last_sig_coeff_y_prefix će biti u rasponu od 0 do ( log2ZoTbHeight << 1) - 1, uključujući granične vrednosti.
[0134] Ako last sig _coeff_y_prefix nije prisutan, vrednost za last sig _coeff_y_prefix je onda 0.
[0135] (c) last_sig_coeff_x_suffix navodi sufiks horizontalne koordinate (ili koordinate kolone) poslednjeg značajnog koeficijenta po redosledu skeniranja unutar trenutnog bloka. Vrednost za last_sig_coeff_x_suffix će biti u rasponu od 0 do (1<<
[0136] ( ( last_sig_coeff_x_prefix>>1)-1))-1, uključujući granične vrednosti.
[0137] LastSignificantCoeffX, tj. vrednost horizontalne koordinate (ili koordinate kolone) poslednjeg značajnog koeficijenta po redosledu skeniranja unutar trenutnog transformacionog bloka, dobija se na sledeći način:
[0139] Ako last_sig_coeff_x_suffx nije prisutan, onda
[0140] LastSignificantCoeffX = last_sig_coeff_x_prefix;
[0141] U suprotnom (last_sig_coeff_x_suffix je prisutan), LastSignificantCoeffX=(1<<((last_sig_coeff_x_prefix>>1)-1))*(2+(last_sig_coeff_x_prefix&l)) last_sig_coeff_x_suffix.
[0143] (d) last_sig_coeff_y_suffix navodi sufiks vertikalne koordinate (ili koordinate reda) poslednjeg značajnog koeficijenta trenutnog transformacionog bloka po redosledu skeniranja. Vrednost za last_sig_coeff_x_suffix će biti u rasponu od 0 do (1<< ((last_sig_coeff_y_prefix>>1)-1))-1, uključujući granične vrednosti.
[0145] LastSignificantCoeffY, tj. vrednost vertikalne koordinate (ili koordinate reda) poslednjeg značajnog koeficijenta trenutnog transformacionog bloka po redosledu skeniranja, dobija se na sledeći način:
[0147] Ako last_sig_coeff_y_suffix nije prisutan, onda
[0148] LastSignificantCoeffY = last_sig_coeff_y_prefix;
[0149] U suprotnom (last_sig_coeff_y_suffix je prisutan),
[0150] LastSignificantCoeffY = (1<<((last_sig_coeff_y_prefix>>1)-1))*(2+(last_sig_coeff_y_prefix&1)) last_sig_coeff_y_suffix.
[0152] [0040] Nadalje, poslednji značajan koeficijent i koeficijenti koji mu prethode moraju da se kodiraju. Međutim, kod uobičajenog video zapisa, određeni procenat ovih koeficijenata i dalje ima vrednost 0. Kod VVC, oznaka sb_coded_flag koja pokazuje da li je trenutni podblok kodiran koristi se da se odredi da li koeficijenti trenutnog podbloka treba da se
kodiraju. Ukoliko kodiranje nije potrebno, smatra se da svi koeficijenti trenutnog podbloka imaju vrednost 0. Ovde, podblok je obično podblok n×n, kao što je podblok 4×4.
[0154] sb_coded_flag[xS][yS] navodi sledeće za podblok na lokaciji (xS, yS ) unutar trenutnog transformacionog bloka, gde podblok predstavlja niz nivoa koeficijenta transformacije:
[0155] Kada vrednost sb_coded_flag[ xS ][ yS ] iznosi 0, može se zaključiti da su svi nivoi koeficijenata transformacije podbloka na lokaciji ( xS, yS ) jednaki 0.
[0156] Kada sb_coded_flag[ xS ][ yS ] nije prisutna, zaključuje se da je vrednost 1.
[0158] Nadalje, kada govorimo o kodiranju koeficijenta, efikasnost kompresije može da se poboljša putem korišćenja osobina koeficijenata. Na primer, za uobičajeni video zapis, određeni procenat koeficijenata koji treba da se kodiraju ima vrednost 0. Tako, može da se koristi element sintakse koji pokazuje da li trenutni koeficijent ima vrednost 0. Ovaj element sintakse je obično binarni simbol (bin). Ukoliko trenutni koeficijent ima vrednost 0, to znači da je kodiranje trenutnog koeficijenta završeno. U suprotnom, kodiranje trenutnog koeficijenta treba nastaviti. Kao još jedan primer, za uobičajeni video zapis, određeni procenat značajnih koeficijenata ima apsolutnu vrednost 1. Tako, može da se koristi element sintakse koji pokazuje da li je apsolutna vrednost trenutnog koeficijenta veća od 1. Ovaj element sintakse je obično bin. Ukoliko apsolutna vrednost trenutnog koeficijenta nije veća od 1, to znači da je kodiranje trenutnog koeficijenta završeno. U suprotnom, kodiranje trenutnog koeficijenta treba nastaviti. Na primer, jedan ili više elemenata sintakse koji učestvuju u VVC su sledeći.
[0160] sig_coeff_flag[xC][yC] navodi za lokaciju koeficijenta transformacije ( xC, yC ) unutar trenutnog transformacionog bloka da li je nivo odgovarajućeg koeficijenta transformacije na lokaciji ( xC, yC) različit od nule na sledeći način:
[0162] Ako sig_coeff_flag[ xC ][ yC ] iznosi 0, nivo koeficijenta transformacije na lokaciji ( xC, yC ) zadat je da iznosi 0;
[0163] U suprotnom (sig_coeff_flag[ xC ][ yC ] iznosi 1), nivo koeficijenta transformacije na lokaciji ( xC, yC ) ima vrednost različitu od nule.
[0165] Kada sig_coeff_flag[ xC ][ yC ] nije prisutan, može se zaključiti sledeće:
[0166] Ako transform_skip_flag[ x0 ][ y0 ][ cIdx ] iznosi 0 ili sh_ts_residual_coding_disabled_flag iznosi 1, važi sledeće:
[0167] ako (xC, yC ) predstavlja poslednju značajnu lokaciju (LastSignificantCoeffX, LastSignificantCoeffY) po redosledu skeniranja ili važe svi sledeći uslovi, zaključuje se da sig_coeff_flag[ xC ][ yC ] iznosi 1:
[0168] (xC & ((1 << log2SbW)-1),yC & ((1 << log2SbH) - 1 )) iznosi ( 0, 0 ); inferSbDcSigCoeffFlag iznosi 1; i
[0169] sb_coded_flag[ xS ][ yS ] iznosi 1;
[0170] U suprotnom, zaključuje se da sig_coeff_flag[ xC ][ yC ] iznosi 0;
[0171] U suprotnom (transform_skip_flag[ x0 ][ y0 ][ cIdx ] iznosi 1 i sh_ts_residual_coding_disabled_flag iznosi 0), važi sledeće:
[0172] Ako važe svi sledeći uslovi, zaključuje se da sig_coeff_flag[ xC ][ yC ] iznosi 1:
[0173] (xC & ((1 << log2SbW)-1 ), yC & ((1 << log2SbH) - 1 )) iznosi ( (1 << log2SbW ) -1, (1 << log2SbH) - 1);
[0174] inferSbSigCoeffFlag iznosi 1; i
[0175] sb_coded_flag[ xS ][ yS ] iznosi 1;
[0176] U suprotnom, zaključuje se da sig_coeff_flag[ xC ][ yC ] iznosi 0.
[0178] abs_level_gtx_flag[ n ][ j ] navodi da li je apsolutna vrednost nivoa koeficijenta transformacije (na poziciji skeniranja n) veća od (j << 1) 1. Kada
[0179] abs_level_gtx_flag[ n ][ j ] nije prisutna, abs_level_gtx_flag[ n ][ j ] iznosi 0.
[0181] Na ovaj način, ako kodiranje trenutnih koeficijenata nije završeno nakon što su prethodne oznake (nazivaju se i elementi sintakse) obrađene, potrebno je kodirati preostalu vrednost apsolutne vrednosti koeficijenta, kao što je abs_remainder kod VVC.
[0183] abs_remainder[ n ] predstavlja preostalu apsolutnu vrednost nivoa koeficijenta transformacije koji je kodiran Golomb-Rajsovim kodom na poziciji skeniranja n. Kada abs_remainder[ n ] nije prisutno, abs_remainder[ n ] iznosi 0.
[0185] [0048] Nadalje, kod VVC, elementi sintakse poput oznaka sig_coeff_ flag i abs_level_gtx_flag kodiraju se koristeći režim konteksta, dok se abs_remainder kodira koristeći režim premošćavanja. Kao što je prethodno pomenuto, kodiranje u režimu konteksta
je složenije od kodiranja u režimu premošćavanja, što intuitivno znači manju brzinu obrade. Ukoliko postoji veći broj koeficijenata koje treba kodirati, obimna primena kodiranja u režimu konteksta uticaće na brzinu dekodiranja. Stoga broj elemenata sintakse koji su kodirani koristeći režim konteksta može biti ograničen. Na primer, ako broj binova kodiranih koristeći režim konteksta premaši određenu granicu, dalji koeficijenti se moraju kodirati koristeći režim premošćavanja. Primer je dec_abs_level za VVC.
[0187] dec_abs_level[ n ] predstavlja međuvrednost koja je kodirana Golomb-Rajsovim kodom na poziciji skeniranja n. ZeroPos[ n ] može da se dobije prilikom raščlanjivanja dec_abs_level[ n ], apsolutna vrednost nivoa koeficijenta transformacije na lokaciji ( xC, yC ) AbsLevel[ xC ][ yC ] dobija se na sledeći način:
[0189] Ako dec_abs_level[ n ] nije prisutno ili je jednako vrednosti ZeroPos[ n ], AbsLevel[ xC ][ yC ] je zadat da bude jednak 0.
[0190] U suprotnom, ako je dec _abs_level[ n ] manji od ZeroPos[ n ], AbsLevel[ xC ][ yC ] je zadat da bude jednak dec_abs_level[ n ] 1;
[0191] U suprotnom (dec_abs_level[ n ] je veće od ZeroPos[ n ]), AbsLevel[ xC ][ yC ] je zadat da bude jednak dec_abs_level[ n ].
[0193] Prethodne vrednosti su apsolutne vrednosti koeficijenata. Znak značajnog koeficijenta može da se odredi pomoću oznake za znak koeficijenta coeff_sign_flag ili nekih postupaka za određivanje znaka. coeff_sign_flag[n] može da se koristi da se odredi znak koeficijenta transformacije na poziciji skeniranja n na sledeći način:
[0195] Ako coeff_sign_flag[n] ima vrednost 0, odgovarajući koeficijent transformacije je pozitivan;
[0196] U suprotnom slučaju (coeff sign_flag[n] ima vrednost 1), odgovarajući koeficijent transformacije je negativan.
[0198] Ukoliko oznaka coeff_sign_flag[n] nije prisutna, coeff_sign_flag[n] ima vrednost 0. U ovom slučaju, znak koeficijenta transformacije na koordinatama (xC, yC) određuje se na osnovu CoeffSignLevel[xC][yC]:
[0200] Ako CoeffSignLevel[xC][yC] ima vrednost 0, odgovarajući koeficijent transformacije je 0;
U suprotnom slučaju, ako CoeffSignLevel[xC][yC] ima vrednost 1, odgovarajući koeficijent transformacije je onda pozitivan; u suprotnom slučaju (CoeffSignLevel[xC][yC] ima vrednost -1), odgovarajući koeficijent transformacije je negativan.
[0202] Takođe treba napomenuti da CoeffSignLevel[xC][yC] može da se dobije drugim postupcima koji ovde neće biti ponovljeni.
[0204] Pored toga, VVC koristi oznaku parnosti par_level_flag za vrednost koeficijenta. Oznaka pokazuje parnost trenutnog koeficijenta i koristi se za određivanje trenutne vrednosti koeficijenta i za zavisnu kvantizaciju.
[0206] par_level_flag[ n ] navodi parnost nivoa koeficijenta transformacije na poziciji skeniranja n. Kada oznaka par_level_flag[ n ] nije prisutna, par_level_flag[ n ] jednako je 0.
[0208] Pored određivanja parnosti koeficijenta transformacije, oznaka par_level_flag dalje može da se koristi da se odredi vrednost koeficijenta zajedno sa oznakom abs_level_gtx_flag, abs_remainder, itd.
[0210] Ovde, pošto kodiranje u režimu konteksta zahteva odabir, korišćenje i ažuriranje režima konteksta, dok kodiranje u režimu premošćavanja to ne zahteva, uobičajena praksa je da se elementi sintakse kodirani u režimu konteksta zajedno sa elementima sintakse kodiranim u režimu premošćavanja ubace u određeni raspon, što više pogoduje dizajnu hardvera. Na primer, prvo se obrađuju svi elementi sintakse kodirani u režimu konteksta u bloku, a zatim se obrađuju elementi sintakse kodirani u režimu premošćavanja. Svi elementi sintakse kodirani u režimu konteksta u trenutnom bloku mogu dalje biti podeljeni na nekoliko grupa, i svi elementi sintakse kodirani u režimu premošćavanja u bloku mogu biti dalje podeljeni na nekoliko grupa.
[0212] U jednom konkretnom primeru, konkretna sintaksa RRC je prikazana u Tabeli 1.
[0214] Tabela 1
[0216]
[0217]
[0218]
[0219]
[0220]
[0221]
[0222]
[0225] Niz AbsLevel[xC] [yC] predstavlja niz apsolutnih vrednosti koeficijenata transformacije trenutnog transformacionog bloka. Niz AbsLevelPass 1 [xC] [yC] predstavlja niz apsolutnih vrednosti parcijalne rekonstrukcije koeficijenata transformacije trenutnog transformacionog bloka. Indeksi xC i yC ovog niza predstavljaju poziciju (xC, yC) u trenutnom transformacionom bloku.
[0227] [0059] Nakon unosa funkcije residual_coding (x0, y0, log2TbWidth, log2TbHeight, cIdx), neophodno je odrediti neke informacije o veličini bloka, kao što je određivanje logaritama log2ZoTbWidth i log2ZoTbHeight za veličinu bloka nakon svođenja na nulu, gde koeficijenti sa horizontalnom koordinatom u rasponu [0, (1& lt;<log2ZoTbWidth) -1] i vertikalnom koordinatom u rasponu [0, (1<<log2ZoTbHeight) -1] mogu biti značajni koeficijenti. Ovde, (1<<log2ZoTbWidth) predstavlja širinu transformacionog bloka nakon svođenja na nulu, a (1<< log2ZoTbHeight) predstavlja visinu transformacionog bloka nakon svođenja na nulu. Pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta je zatim određena na osnovu last_sig_coeff_x_prefix, last_sig_coeff_y_prefix, last_sig_coeff_x_suffix, last_sig_coeff_y_suffix, i tako dalje. Koeficijenti pre poslednjeg značajnog koeficijenta (koji mu prethode) po redosledu skeniranja mogu biti značajni koeficijenti. Zatim je određena vrednost remBinsPass1, tj. određena je koristeći remBinsPass1=((1<<(log2TbWidth+log2TbHeight)) x 7»>2. remBinsPass1 navodi broj elemenata sintakse koji su kodirani koristeći režim konteksta u trenutnom bloku. U otelotvorenjima predmetnog otkrića, može se razumeti da remBinsPass1 označava preostale binarne signale inpass1, to jest, broj bina preostalih u prvoj rundi. Koeficijenti pre poslednjeg značajnog koeficijenta po redosledu skeniranja treba da se kodiraju. Za podblokove koji sadrže ove koeficijente, određeno je da li svaki trenutni podblok treba da se kodira, i ako je to slučaj, postupak zadaje elemente sintakse kodirane u režimu konteksta u podbloku u prvoj rundi, a elemente sintakse kodirane u režimu premošćavanja kasnije. Za svaki koeficijent,
može biti neophodno da se obradi najviše 4 elementa sintakse kodirana u režimu konteksta, tj. jednu oznaku sig_coeff_flag, dve oznake abs_level_gtx_flag, i jednu oznaku par_level_flag. U prvoj rundi, vrednost remBinsPass1 je smanjena za 1 svaki put kada je obrađen element sintakse kodiran u režimu konteksta. Ako je koeficijent dovoljno veliki, preostala vrednost, tj. abs_remainder, mora da se obradi nakon što su u prvoj rundi obrađeni elementi sintakse kodirani u režimu konteksta. Ako je vrednost remBinsPass1 već dovoljno mala (ne zadovoljava uslov remBinsPass1>=4), prva runda se završava, a preostali koeficijenti se obrađuju neposredno u režimu premošćavanja, tj. dec_abs_ level.
[0229] U još jednom konkretnom primeru, konkretna sintaksa TSRC je prikazana u tabeli 2.
[0231] Tabela 2
[0233]
[0234]
[0235]
[0236]
[0239] [0061] Nakon unosa funkcije residual_ts_coding (x0, y0, log2TbWidth, log2TbHeight, cIdx), potrebno je odrediti neke informacije o veličini bloka. Vrednost RemCcbs je zatim utvrđena koristeći jednačinu RemCcbs=((1<<(log2TbWidth+log2TbHeight))x7)>>2. RemCcbs navodi broj elemenata sintakse u trenutnom bloku koji su kodirani koristeći režim konteksta. U otelotvorenjima predmetnog otkrića, može se razumeti da RemCcbs označava preostale
binarne signale kodirane u režimu konteksta, to jest, broj preostalih bina kodiranih u režimu konteksta. Za svaki podblok je određeno da li je potrebno kodirati trenutni podblok. Ako je kodiranje potrebno, za razliku od prethodno opisanog RRC, postupak TSRC zadaje elemente sintakse kodirane u režimu konteksta u podbloku u dve runde, gde se do četiri elementa sintakse kodirana u režimu konteksta obrađuje za svaki koeficijent u prvoj, odnosno drugoj rundi. Elementi sintakse koji se kodiraju u režimu premošćavanja zadaju se kasnije. U prvoj i drugoj rundi, vrednost remBinsPass1 je smanjena za 1 svaki put kada je obrađen element sintakse kodiran u režimu konteksta. Ako je koeficijent dovoljno velik, preostala vrednost, tj. abs_remainder, mora da se obradi nakon što su u prvoj i drugoj rundi obrađeni elementi sintakse kodirani u režimu konteksta. Ako je vrednost remBinsPass1 dovoljno mala (ne zadovoljava uslov remBinsPass1>=4), prve dve runde će biti završene, a preostali koeficijenti će se obrađivati neposredno u režimu premošćavanja, u ovom slučaju i dalje abs_remainder.
[0241] Ukratko, trenutni postupak kodiranja koeficijenta koji je dostupan u povezanom stanju struke ima dobru efikasnost kompresije za video zapise koji se danas uobičajeno koriste, kao što su potrošački video zapisi. Potrošački video zapis obično ima dubinu boje 8 ili 10 bitova po pikselu, a brzina u bitovima obično nije previše velika, obično samo nekoliko megabita po sekundi (MB/s) ili manje. Međutim, postoje neke primene za koje video zapis zahteva veću dubinu boje, na primer 12, 14 ili 16 bitova po pikselu ili više. Veća dubina boje obično dovodi do većih koeficijenata, više značajnih koeficijenata, te tako i do veće brzine u bitovima. Takođe postoje primene za koje video zapis zahteva veći kvalitet, što obično dovodi do većih koeficijenata, značajnih koeficijenata, te tako i veće brzine u bitovima. Veća brzina u bitovima zahteva veću snagu obrade dekodera, kao što je protok.
[0243] [0063] Video zapis sa velikom dubinom boje, velikim kvalitetom i velikom brzinom u bitovima (naziva se „video zapis trostruko visokog kvaliteta“) obično zahteva kodiranje većeg broja i većih koeficijenata u poređenju sa video zapisom sa malom dubinom boje, malim kvalitetom i malom brzinom u bitovima (naziva se „konvencionalni video zapis“). Na primer, za blok iste veličine, broj koeficijenata koje je potrebno kodirati kod video zapisa trostruko visokog kvaliteta je znatno veći nego kod konvencionalnog video zapisa. Razlog je to što kod konvencionalnog video zapisa mnogi koeficijenti u bloku nakon predikcije, transformacije i kvantizacije postaju jednaki 0, dok kod video zapisa trostruko visokog kvaliteta mnogi koeficijenti u bloku nakon predikcije, transformacije i kvantizacije i dalje ostaju značajni koeficijenti. Kod konvencionalnog video zapisa, pošto veliki procenat
koeficijenata koje treba kodirati u bloku nakon predikcije, transformacije i kvantizacije ima vrednost 0, veoma je delotvorno koristiti poziciju poslednjeg značajnog koeficijenta (LastSignificantCoeffX, LastSignificantCoeffY) kako bi se razlikovali regioni sa koeficijentima koje treba kodirati od onih koje ne treba kodirati. Nadalje, veliki procenat koeficijenata pre pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta takođe ima vrednost nula, te je tako veoma delotvorno dalje razlikovati da li trenutni podblok treba kodirati ili ne pomoću oznake sb_coded_flag kako bi se naznačilo da li se podblok kodira. Međutim, kada postoji veliki broj značajnih koeficijenata u trenutnom bloku, ili čak većina ili svi koeficijenti predstavljaju značajne koeficijente, korišćenjem pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta i oznake koja pokazuje da li se podblok kodira kao što je prethodno pomenuto ne može da se filtrira previše značajnih koeficijenata. Nadalje, kodiranje pozicija značajnih koeficijenata i oznake koja pokazuje da li se podblok kodira u toku bitova dovešće do određenog utroška resursa, što za posledicu ima gubitke.
[0245] S druge strane, pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta i oznaka koja pokazuje da li se podblok kodira kodiraju se u režimu konteksta, koji je kompleksniji od režima premošćavanja. Obrada takvih informacija takođe utiče na brzinu i protok softverskog i hardverskog kodiranja.
[0247] U još jednom aspektu, trenutni postupak kodiranja pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta (LastSignificantCoeffX, LastSignificantCoeffY) podrazumeva kodiranje koordinata pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta. Kod konvencionalnog video zapisa, vrednosti LastSignificantCoeffX i LastSignificantCoeffY su obično male jer je većina značajnih koeficijenata koncentrisana u gornjem levom uglu, dok veliki region u donjem desnom uglu ima nulte koeficijente. Međutim, kod video zapisa trostruko visokog kvaliteta, veliki broj značajnih koeficijenata je takođe prisutan u donjem desnom uglu, što za posledicu obično ima veće vrednosti LastSignificantCoeffX i LastSignificantCoeffY, te tako i veći utrošak resursa prilikom kodiranja većih vrednosti u toku bitova. Pored toga, predmetni postupak može da se koristi u kompresiji bez gubitaka, gde ne može da se koristi kvantizacija, u kom slučaju su koeficijenti obično brojniji i veći. U ovom slučaju, korišćenje postojećih povezanih šema može dovesti do većeg utroška resursa i gubitaka, pa čak i uticati na brzinu i protok kodiranja.
[0248] Otelotvorenja predmetnog otkrića obezbeđuju postupak dekodiranja koeficijenta, koji se primenjuje na dekoder. Tok bitova se analizira radi dobijanja oznake video zapisa. Kada oznaka video zapisa pokazuje da video zapis zadovoljava prethodno zadati uslov, tok bitova se analizira radi dobijanja oznake reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta i koordinatnih informacija poslednjeg značajnog koeficijenta. Kada oznaka reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta pokazuje da je pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta obrnuta za trenutni blok, pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta se određuje izračunavanjem preko koordinatnih informacija poslednjeg značajnog koeficijenta. U skladu sa prethodno zadatim redosledom skeniranja, svi koeficijenti pre pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta su dekodirani radi određivanja koeficijenata trenutnog bloka.
[0250] Otelotvorenja predmetnog otkrića dalje obezbeđuju postupak kodiranja koeficijenta koji se primenjuje na enkoder. Određuje se oznaka video zapisa i pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta. Kada oznaka video zapisa pokazuje da video zapis zadovoljava prethodno postavljeni uslov, određuje se oznaka reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta. Koordinatne informacije poslednjeg značajnog koeficijenta se određuju na osnovu pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta i oznake reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta. Svi koeficijenti pre pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta su kodirani u skladu sa prethodno zadatim redosledom skeniranja, i informacije o bitovima koje su dobijene kodiranjem, oznaka video zapisa i koordinatne informacije poslednjeg značajnog koeficijenta se šalju u vidu signala u tok bitova.
[0252] Na ovaj način, u slučaju kodiranja video zapisa sa velikom dubinom boje, velikom brzinom u bitovima, visokim kvalitetom ili kompresijom bez gubitaka, pošto se obrazac raspodele koeficijenta razlikuje od slučaja konvencionalnih video zapisa, tokom kodiranja koeficijenta, putem smanjenja ili čak eliminacije brojnih elemenata sintakse koji se kodiraju u režimu konteksta, kao što su elementi sintakse o poziciji poslednjeg značajnog koeficijenta, oznake kodirane podblokovima, itd. ili daljeg vršenja transformacije koordinata u slučaju da su vrednosti koordinata poslednjeg značajnog koeficijenta prevelike, može se smanjiti utrošak resursa izazvan kodiranjem u toku bitova, te tako mogu biti poboljšani protok i brzina kodiranja za kodiranje koeficijenta. Pored toga, takođe može biti poboljšana efikasnost kompresije pošto redukovani ili eliminisani elementi sintakse imaju manji uticaj kod kodiranja video zapisa sa velikom dubinom boje, velikom brzinom u bitovima, visokim kvalitetom ili kompresijom bez gubitaka.
[0253] U nastavku će detaljno biti opisana otelotvorenja predmetnog otkrića zajedno sa priloženim crtežima.
[0255] Uz pozivanje na SL.8A, SL.8A ilustruje primer blok dijagrama kompozicije sistema enkodera koji je dat u otelotvorenjima predmetnog otkrića. Kao što je ilustrovano na SL.8A, enkoder 100 može da obuhvata jedinicu za deljenje 101, prediktivnu jedinicu 102, prvi element za sabiranje 107, transformacionu jedinicu 108, jedinicu za kvantizaciju 109, jedinicu za inverznu kvantizaciju 110, jedinicu za inverznu transformaciju 111, drugi element za sabiranje 112, jedinicu filtera 113, jedinicu bafera za dekodiranu sliku (DPB) 114 i jedinicu za kodiranje entropije 115. Ovde ulaz za enkoder 100 može biti video zapis koji obuhvata niz slika ili nepomičnu sliku, a izlaz za enkoder 100 može biti tok bitova koji predstavlja komprimovanu verziju ulaznog video zapisa.
[0257] Jedinica za deljenje 101 deli sliku ulaznog video zapisa na jednu ili više jedinica kodnog stabla (CTU). Jedinica za deljenje 101 deli sliku na više pločica, i može dalje podeliti jednu pločicu na jednu ili više cigli, gde pločica ili cigla može da obuhvata jedan ili više kompletnih i/ili delimičnih CTU. Pored toga, jedinica za deljenje 101 može da generiše jedan ili više isečaka, gde jedan isečak može da obuhvata jednu ili više pločica u rasterskom redosledu na slici, ili jednu ili više pločica koje pokrivaju pravougaoni region na slici.
[0258] Jedinica za deljenje 101 takođe može da generiše jednu ili više podslika, gde jedna podslika može da obuhvata jedan ili više isečaka, pločica ili cigli.
[0260] [0072] Tokom procesa kodiranja koji vrši enkoder 100, jedinica za deljenje 101 prosleđuje CTU prediktivnoj jedinici 102. Prediktivna jedinica 102 obično može da obuhvata jedinicu za deljenje bloka 103, jedinicu za procenu kretanja (ME) 104, jedinicu za kompenzaciju kretanja (MC) 105 i intra-prediktivnu jedinicu 106. Konkretno, jedinica za deljenje bloka 103 dalje deli ulazni CTU na manje kodirajuće jedinice (CU) tako što iterativno koristi deljenje kvadratnog stabla, deljenje binarnog stabla, i deljenje trostrukog stabla. Prediktivna jedinica 102 može da koristi ME jedinicu 104 i MC jedinicu 105 za dobijanje inter-prediktivnog bloka CU. Intra-prediktivna jedinica 106 može da dobije intra-prediktivni blok CU koristeći različite režime intra-predikcije, uključujući režim MIP. U primerima, ME jedinica 104 i MC jedinica 105 mogu da pozovu postupak procene kretanja na bazi optimizacije brzine distorzije
(RDO) radi dobijanja inter-prediktivnog bloka, a jedinica za intra-predikciju 106 može da pozove postupak određivanja na bazi RDO radi dobijanja intra-prediktivnog bloka.
[0262] Prediktivna jedinica 102 šalje prediktivni blok CU, a prvi element za sabiranje 107 izračunava razliku, tj. rezidualni CU, između CU koji šalje jedinica za deljenje 101 i prediktivnog bloka CU. Transformaciona jedinica 108 očitava rezidualni CU i vrši jednu ili više transformacija na rezidualnom CU radi dobijanja koeficijenata. Jedinica za kvantizaciju 109 kvantizuje koeficijente i šalje kvantizovane koeficijente (tj. nivoe). Jedinica za inverznu kvantizaciju 110 vrši operacije skaliranja na kvantizovanim koeficijentima radi slanja rekonstruisanih koeficijenata. Jedinicu za inverznu transformaciju 111 vrši jednu ili više inverznih transformacija koje odgovaraju transformacijama u transformacionoj jedinici 108 i šalje rekonstruisane reziduale. Drugi element za sabiranje 112 izračunava rekonstruisani CU putem sabiranja rekonstruisanih reziduala i prediktivnog bloka CU iz prediktivne jedinice 102. Drugi element za sabiranje 112 takođe šalje svoje izlazne informacije prediktivnoj jedinici 102 kako bi se koristile kao referenca za intra-predikciju. Nakon što su svi CU na slici ili podslici rekonstruisani, jedinica filtera 113 vrši filtraciju u petlji na rekonstruisanoj slici ili podslici. Ovde, jedinica filtera 113 obuhvata jedan ili više filtera, kao što je filter za deblokiranje, filter sa adaptivnim pomakom uzorka (SAO), filter sa adaptivnom petljom (ALF), filter sa mapiranjem svetlosti sa skaliranjem boja (LCMS), filter na bazi neuralne mreže, i slično. Alternativno, ako jedinica filtera 113 utvrdi da CU ne treba da se koristi kao referenca za kodiranje drugih CU, jedinica filtera 113 vrši filtraciju u petlji na jednom ili više ciljnih piksela u CU.
[0264] Izlazne informacije jedinice filtera 113 su dekodirane slike ili podslike koje su baferovane u DPB jedinicu 114. DPB jedinica 114 šalje dekodirane slike ili podslike na osnovu vremena i kontrolnih informacija. Ovde, slike uskladištene u DPB jedinici 114 takođe mogu da se koriste kao referenca za prediktivnu jedinicu 102 za vršenje inter-predikcije ili intra-predikcije. Na kraju, jedinica za kodiranje entropije 115 konvertuje parametre koji su neophodni za dekodiranje slika (npr. kontrolne parametre i dopunske informacije, itd.) iz enkodera 100 u binarni oblik i putem signala šalje taj binarni oblik u tok bitova u skladu sa strukturom sintakse svake jedinice podataka, tj. enkoder 100 na kraju šalje tok bitova.
[0266] [0075] Nadalje, enkoder 100 može da obuhvata prvi procesor i prvu memoriju koja snima računarski program. Kada prvi procesor očita i pokrene računarski program, enkoder 100
očitava ulazni video zapis i generiše odgovarajući tok bitova. Alternativno, enkoder 100 može biti računarski uređaj sa jednim ili više čipova. Ove jedinice koje su implementirane kao integrisana kola na čipu imaju funkcije povezivanja i razmene podataka slične odgovarajućim jedinicama na SL.8A.
[0268] Uz pozivanje na SL.8B, SL.8B ilustruje primer blok dijagrama kompozicije sistema dekodera koji je dat u otelotvorenjima predmetnog otkrića. Kao što je ilustrovano na SL.8B, dekoder 200 može da obuhvata jedinicu za raščlanjivanje 201, prediktivnu jedinicu 202, jedinicu za inverznu kvantizaciju 205, jedinicu za inverznu transformaciju 206, element za sabiranje 207, jedinicu filtera 208 i DPB jedinicu 209. Ovde, ulaz za dekoder 200 jeste tok bitova koji predstavlja komprimovanu verziju video zapisa ili nepomične slike, dok izlaz dekodera 200 može biti tok bitova koji obuhvata dekodirani video zapis koji sadrži niz slika ili dekodiranu nepomičnu sliku.
[0270] Ulazni tok bitova za dekoder 200 može biti tok bitova generisan putem enkodera 100. Jedinica za raščlanjivanje 201 raščlanjuje ulazni tok bitova i dobija vrednosti elemenata sintakse iz ulaznog toka bitova. Jedinica za raščlanjivanje 201 konvertuje binarni prikaz elementa sintakse u numeričku vrednost i šalje numeričku vrednost do jedinice u dekoderu 200 radi dobijanja jedne ili više dekodiranih slika. Jedinica za raščlanjivanje 201 takođe može da raščlani jedan ili više elemenata sintakse iz ulaznog toka bitova radi prikazivanja dekodirane slike.
[0272] Tokom procesa dekodiranja koji vrši dekoder 200, jedinica za raščlanjivanje 201 šalje jedinici u dekoderu 200 vrednosti elemenata sintakse i jednu ili više varijabli koje su zadate ili utvrđene u skladu sa vrednostima elemenata sintakse radi dobijanja jedne ili više dekodiranih slika.
[0274] [0079] Prediktivna jedinica 202 određuje prediktivni blok za trenutni blok koji se dekodira (npr. CU). Ovde, prediktivna jedinica 202 može da uključuje jedinicu za kompenzaciju kretanja 203 i intra-prediktivnu jedinicu 204. Konkretno, kada je režim inter-dekodiranja indikovan za dekodiranje trenutnog bloka koji se dekodira, prediktivna jedinica 202 prosleđuje povezane parametre iz jedinice za raščlanjivanje 201 do jedinice za kompenzaciju kretanja 203 radi dobijanja inter-prediktivnog bloka. Kada je režim intra-predikcije (uključujući MIP režim koji je naznačen vrednošću MIP indeksa) indikovan za dekodiranje
trenutnog bloka koji se dekodira, prediktivna jedinica 202 prosleđuje povezane parametre iz jedinice za raščlanjivanje 201 do jedinice za intra-predikciju 204 radi dobijanja intraprediktivnog bloka.
[0276] Jedinica za inverznu kvantizaciju 205 ima istu funkciju kao jedinica za inverznu kvantizaciju 110 u enkoderu 100. Jedinica za inverznu kvantizaciju 205 vrši operacije skaliranja na koeficijentima kvantizacije (tj. nivoima) iz jedinice za raščlanjivanje 201 radi dobijanja rekonstruisanih koeficijenata.
[0278] Jedinica za inverznu transformaciju 206 ima istu funkciju kao jedinica za inverznu transformaciju 111 u enkoderu 100. Jedinica za inverznu transformaciju 206 vrši jednu ili više transformacija (tj. inverzne operacije za jednu ili više transformacija koje vrši jedinica za inverznu transformaciju 111 u enkoderu 100) radi dobijanja rekonstruisanih reziduala.
[0280] Element za sabiranje 207 vrši operaciju sabiranja na ulaznim informacijama (prediktivni blok iz prediktivne jedinice 202 i rekonstruisani reziduali iz jedinice za inverznu transformaciju 206) radi dobijanja rekonstruisanog bloka trenutnog bloka koji se dekodira. Rekonstruisani blok se takođe šalje prediktivnoj jedinici 202 kako bi se koristio kao referenca za druge blokove koji su kodirani u režimu intra-predikcije.
[0282] Nakon što su svi CU na slici ili podslici rekonstruisani, jedinica filtera 208 vrši filtraciju u petlji na rekonstruisanoj slici ili podslici. Jedinica filtera 208 obuhvata jedan ili više filtera, kao što su filteri za deblokiranje, filteri sa adaptivnim pomakom uzorka, filteri sa adaptivnom petljom, filteri sa mapiranjem svetlosti i sa skaliranjem boja i filteri na bazi neuralne mreže. Alternativno, kada jedinica filtera 208 utvrdi da rekonstruisani blok ne treba da se koristi kao referenca za dekodiranje drugih blokova, jedinica filtera 208 vrši filtraciju u petlji na jednom ili više ciljnih piksela u rekonstruisanom bloku. Ovde, izlaz jedinice filtera 208 je dekodirana slika ili podslika i dekodirana slika ili podslika je baferovana u DPB jedinicu 209. DPB jedinica 209 šalje dekodiranu sliku ili podsliku na osnovu vremena i kontrolnih informacija. Slika koja je uskladištena u DPB jedinici 209 takođe može da se koristi kao referenca za vršenje inter-predikcije ili intra-predikcije od strane prediktivne jedinice 202.
[0283] Nadalje, dekoder 200 može da obuhvata drugi procesor i drugu memoriju koja snima računarski program. Kada prvi procesor očita i pokrene računarski program, dekoder 200 očitava ulazni tok bitova i generiše odgovarajući dekodirani video zapis. Alternativno, dekoder 200 može biti računarski uređaj sa jednim ili više čipova. Ove jedinice koje su implementirane kao integrisana kola na čipu imaju funkcije povezivanja i razmene podataka slične odgovarajućim jedinicama na SL.8B.
[0285] Takođe treba napomenuti da, kada se otelotvorenja predmetnog otkrića primenjuju na enkoder 100, „trenutni blok“ specifično se odnosi na trenutni blok koji treba da se kodira u slici video zapisa (koji takođe može da se naziva „blok koji se kodira“). Kada se otelotvorenja predmetnog otkrića primenjuju na dekoder 200, „trenutni blok“ specifično se odnosi na trenutni blok koji treba da se dekodira u slici video zapisa (koji takođe može da se naziva „blok koji se dekodira“).
[0287] U jednom otelotvorenju predmetnog otkrića, uz pozivanje na SL.9, SL.9 ilustruje šematski dijagram toka postupka dekodiranja koeficijenta koji je dat u otelotvorenjima predmetnog otkrića. Kao što je ilustrovano na SL. 9, ovaj postupak može da obuhvata sledeće.
[0289] U S901, tok bitova se raščlanjuje radi dobijanja oznake video zapisa.
[0291] Treba napomenuti da se postupak dekodiranja koeficijenta u otelotvorenjima predmetnog otkrića primenjuje na dekoder. Konkretno, na osnovu strukturne kompozicije dekodera 200 koji je ilustrovan na SL.8B, postupak dekodiranja koeficijenta u otelotvorenjima predmetnog otkrića prvenstveno se primenjuje na „jedinicu za raščlanjivanje 201“ dekodera 200. Jedinica za raščlanjivanje 201 može da koristi režim adaptivnog binarnog aritmetičkog kodiranja koji se zasniva na modelu konteksta ili režimu premošćavanja radi dekodiranja vrednosti povezanih oznaka (ili elemenata sintakse), čime se određuju koeficijenti trenutnog bloka.
[0293] [0089] Takođe treba napomenuti da kodiranje koeficijenta, kako se uobičajeno naziva u standardima video zapisa, može da obuhvata kodiranje kao i dekodiranje. Tako kodiranje koeficijenta obuhvata postupak kodiranja koeficijenta na strani enkodera i postupak
dekodiranja koeficijenta na strani dekodera. Otelotvorenje predmetnog otkrića je opisano u pogledu postupka dekodiranja koeficijenta na strani dekodera.
[0295] Obično, kao što je slučaj kod konvencionalnog video zapisa, postupak dekodiranja koeficijenta je isti kao postupci koji su dostupni u povezanom stanju struke. Međutim, za određeni slučaj, kao što je slučaj kodiranja video zapisa sa velikom dubinom boje, visokim kvalitetom, velikom brzinom u bitovima ili kompresijom bez gubitaka, otelotvorenja predmetnog otkrića mogu da modifikuju postupak dobijanja pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta.
[0297] U otelotvorenjima predmetnog otkrića, prvo je neophodno odrediti da li trenutni video zapis zadovoljava prethodno zadati uslov, koji je predstavljen oznakom video zapisa. U nekim otelotvorenjima, tok bitova može biti raščlanjen radi dobijanja oznake video zapisa na sledeći način.
[0299] Ukoliko oznaka video zapisa ima prvu vrednost, utvrđeno je da oznaka video zapisa pokazuje da video zapis zadovoljava prethodno zadati uslov.
[0301] Alternativno, ukoliko oznaka video zapisa ima drugu vrednost, utvrđeno je da oznaka video zapisa pokazuje da video zapis ne zadovoljava prethodno zadati uslov.
[0303] Prva vrednost je ovde, 1 a druga vrednost je 0.
[0305] Treba napomenuti da, u drugom konkretnom primeru, prva vrednost takođe može biti postavljena na tačno, a druga vrednost takođe može biti postavljena na netačno. U još jednom konkretnom primeru, prva vrednost takođe može biti postavljena na 0, a druga vrednost takođe može biti postavljena na 1. Opciono, prva vrednost takođe može biti postavljena na netačno, a druga vrednost takođe može biti postavljena na tačno.
[0307] Takođe se napominje da prethodno zadati uslov uključuje najmanje jedno od: velike dubine boje, visokog kvaliteta, velike brzine u bitovima, velike brzine smenjivanja kadrova ili kompresije bez gubitaka.
[0308] To jest, u poređenju sa konvencionalnim video zapisima, video zapis koji je opisan u otelotvorenjima predmetnog otkrića karakteriše velika dubina boje, visok kvalitet, velika brzina u bitovima, velika brzina smenjivanja kadrova ili kompresija bez gubitaka.
[0310] Nadalje, oznaka video zapisa može biti oznaka nivoa sekvence ili čak oznaka višeg nivoa, poput informacija o upotrebljivosti video zapisa (VUI), dopunskih informacija za izoštravanje (SEI), itd. Može se utvrditi da li video zapis zadovoljava prethodno zadati uslov tako što će se utvrditi da li video zapis zadovoljava veliku dubinu boje, ili da li video zapis zadovoljava veliku brzinu u bitovima, ili da li video zapis zadovoljava visok kvalitet, ili da li video zapis zadovoljava kompresiju bez gubitaka, itd. U nastavku je u vidu primera dat opis svakog od ova četiri slučaja.
[0312] U nekim otelotvorenjima, kada je oznaka video zapisa oznaka velike dubine boje, postupak može dalje da obuhvata sledeće.
[0314] Ukoliko oznaka velike dubine boje pokazuje da video zapis zadovoljava veliku dubinu boje, utvrđeno je da video zapis zadovoljava prethodno zadati uslov.
[0316] U nekim otelotvorenjima, kada je oznaka video zapisa oznaka velike brzine u bitovima, postupak može dalje da obuhvata sledeće.
[0318] Ukoliko oznaka velike brzine u bitovima pokazuje da video zapis zadovoljava veliku brzinu u bitovima, utvrđeno je da video zapis zadovoljava prethodno zadati uslov.
[0320] U nekim otelotvorenjima, kada je oznaka video zapisa oznaka visokog kvaliteta, postupak može dalje da obuhvata sledeće.
[0322] Ukoliko oznaka visokog kvaliteta pokazuje da video zapis zadovoljava visok kvalitet, utvrđeno je da video zapis zadovoljava prethodno zadati uslov.
[0324] U nekim otelotvorenjima, kada je oznaka video zapisa oznaka kompresije bez gubitaka, postupak može dalje da obuhvata sledeće.
[0325] Ukoliko oznaka kompresije bez gubitaka pokazuje da video zapis zadovoljava kompresiju bez gubitaka, utvrđeno je da video zapis zadovoljava prethodno zadati uslov.
[0327] Na primer, kada se kao jedan primer uzme nivo sekvence, oznaka video zapisa može biti oznaka velike dubine boje (predstavljena sa sps_high_bit_depth_flag) koja pokazuje da li je trenutna sekvenca video zapisa sekvenca sa velikom dubinom boje. Oznaka video zapisa takođe može biti oznaka velike brzine u bitovima (predstavljena sa sps_high_bit_rate_flag) koja pokazuje da li je trenutna sekvenca video zapisa sekvenca sa velikom brzinom u bitovima. Oznaka video zapisa takođe može biti neka druga oznaka koja pokazuje veliku dubinu boje, veliku brzinu u bitovima, visok kvalitet ili kompresiju bez gubitaka.
[0329] U S902, kada oznaka video zapisa pokazuje da video zapis zadovoljava prethodno zadati uslov, tok bitova se analizira radi dobijanja oznake reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta i koordinatnih informacija poslednjeg značajnog koeficijenta.
[0331] Treba napomenuti da, kada oznaka video zapisa pokazuje da video zapis zadovoljava prethodno zadati uslov, tok bitova može biti dalje raščlanjen radi dobijanja oznake reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta i koordinatnih informacija poslednjeg značajnog koeficijenta.
[0333] Koordinatne informacije poslednjeg značajnog koeficijenta mogu da se odrede na osnovu last-sig_coeff x_ prefix, last _sig_coeff_x_suffix, last_sig_coeff_ y_prefix, i last_sig_coeff_y_suffix. Tako, u nekim otelotvorenjima, tok bitova na sledeći način može biti raščlanjen radi dobijanja koordinatnih informacija poslednjeg značajnog koeficijenta.
[0335] Tok bitova je raščlanjen kako bi se dobile informacije o prefiksu horizontalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta, informacije o prefiksu vertikalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta, informacije o sufiksu horizontalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta i informacije o sufiksu vertikalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta. Horizontalna koordinata poslednjeg značajnog koeficijenta se određuje u skladu sa informacijama o prefiksu horizontalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta i informacijama o sufiksu horizontalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta.
[0336] Vertikalna koordinata poslednjeg značajnog koeficijenta se određuje u skladu sa informacijama o prefiksu vertikalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta i
informacijama o sufiksu vertikalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta.
[0337] Koordinatne informacije poslednjeg značajnog koeficijenta se određuju na osnovu horizontalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta i vertikalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta.
[0339] Treba napomenuti da su informacije o prefiksu horizontalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta predstavljene sa last_sig_coeff_x_prefix, što pokazuje prefiks horizontalne koordinate (ili koordinate kolone) poslednjeg značajnog koeficijenta po prethodno zadatom redosledu skeniranja unutar trenutnog bloka. Informacije o prefiksu vertikalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta su predstavljene sa last_sig_coeff_y_prefix, što pokazuje prefiks vertikalne koordinate (ili koordinate reda) poslednjeg značajnog koeficijenta po prethodno zadatom redosledu skeniranja unutar trenutnog bloka. Informacije o sufiksu horizontalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta su predstavljene sa last_sig_coeff_x_suffix, što pokazuje sufiks horizontalne koordinate (ili koordinate kolone) poslednjeg značajnog koeficijenta po prethodno zadatom redosledu skeniranja unutar trenutnog bloka. Informacije o sufiksu vertikalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta su predstavljene sa last_sig_coeff_y_suffix, što pokazuje sufiks vertikalne koordinate (ili koordinate reda) poslednjeg značajnog koeficijenta po prethodno zadatom redosledu skeniranja unutar trenutnog bloka.
[0341] Takođe treba napomenuti da last_sig_coeff_x_prefix i last_sig_coeff_x_suffix određuju apscisu (tj. horizontalnu koordinatu) poslednjeg značajnog koeficijenta, a last_sig_coeff_y_prefix i last_sig_coeff_y_suffix određuju ordinatu (tj. vertikalnu koordinatu) poslednjeg značajnog koeficijenta. Tako se dobijaju koordinatne informacije poslednjeg značajnog koeficijenta.
[0343] Oznaka reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta može biti predstavljena sa reverse_last_sig_coeff_flag. U otelotvorenjima predmetnog otkrića, oznaka reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta može biti barem oznaka: nivoa sekvence, nivoa slike, nivoa isečka ili nivoa bloka, ili čak oznaka višeg nivoa (npr. VUI, SEI, itd.), i ona ovde neće biti ograničena.
[0345] To jest, reverse_last_sig_coeff_flag može biti oznaka nivoa sekvence ili višeg nivoa, ili takođe može biti oznaka nivoa slike, oznaka nivoa isečka, oznaka nivoa bloka, i slično.
[0346] Pored toga, oznaka nivoa bloka može da uključuje oznaku nivoa najveće kodirajuće jedinice (LCU) ili oznaku nivoa kodirajuće jedinice (CU) ili drugu oznaku nivoa bloka.
[0348] U nekim otelotvorenjima, postupak dalje obuhvata sledeće.
[0350] Ako oznaka reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta ima prvu vrednost, utvrđeno je da oznaka reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta pokazuje da je pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta obrnuta za trenutni blok. Ako oznaka reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta ima drugu vrednost, utvrđeno je da oznaka reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta pokazuje da pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta nije obrnuta za trenutni blok.
[0352] To jest, u primeru u kome prva vrednost iznosi 1, a druga vrednost iznosi 0, ako reverse_last_sig_coeff_flag ima vrednost 1, može se utvrditi da reverse_last_sig_coeff_flag pokazuje da je pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta obrnuta za trenutni blok.
[0353] Alternativno, ako reverse_last_sig_coeff_flag ima vrednost 0, onda se može utvrditi da reverse_last_sig_coeff_flag pokazuje da pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta nije obrnuta za trenutni blok.
[0355] U S903, kada oznaka reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta pokazuje da je pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta obrnuta za trenutni blok, pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta se određuje izračunavanjem pomoću koordinatnih informacija poslednjeg značajnog koeficijenta.
[0357] U S904, prema prethodno zadatom redosledu skeniranja, svi koeficijenti pre pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta su dekodirani radi određivanja koeficijenata trenutnog bloka.
[0359] Napominje se da, u otelotvorenjima predmetnog otkrića, kada oznaka reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta pokazuje da je pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta obrnuta za trenutni blok, koordinatne informacije poslednjeg značajnog koeficijenta se određuju kao horizontalno rastojanje i vertikalno rastojanje od pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta do donjeg desnog ugla trenutnog bloka.
[0360] U ovom slučaju, u nekim otelotvorenjima, pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta može da se odredi izračunavanjem pomoću koordinatnih informacija poslednjeg značajnog koeficijenta na sledeći način.
[0362] Određuje se širina i visina trenutnog bloka. Horizontalna koordinata poslednjeg značajnog bloka se dobija kada se od širine trenutnog bloka oduzme horizontalno rastojanje od pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta do donjeg desnog ugla trenutnog bloka.
[0363] Vertikalna koordinata poslednjeg značajnog bloka se dobija kada se od visine trenutnog bloka oduzme vertikalno rastojanje od pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta do donjeg desnog ugla trenutnog bloka. Pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta se određuje na osnovu horizontalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta i vertikalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta.
[0365] Treba napomenuti da koordinatne informacije poslednjeg značajnog koeficijenta obično predstavljaju horizontalno rastojanje i vertikalno rastojanje između pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta i gornjeg levog ugla trenutnog bloka. Kod konvencionalnog video zapisa, većina značajnih koeficijenata je koncentrisana u gornjem levom uglu, a veliki region u donjem desnom uglu ima koeficijente 0. Međutim, kod kodiranja video zapisa sa velikom dubinom boje, visokim kvalitetom ili velikom brzinom u bitovima, veliki broj značajnih koeficijenata takođe se javlja u donjem desnom uglu, tako da koordinatne informacije za poslednji značajni koeficijent obično imaju veće vrednosti. U ovom slučaju, radi smanjenja utroška resursa, tokom kodiranja koeficijenta potrebna je transformacija koordinata (što može biti reversno izračunavanje koordinata, to jest, nakon obrtanja koordinata, koordinatne informacije poslednjeg značajnog koeficijenta su horizontalno rastojanje i vertikalno rastojanje između pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta i donjeg desnog ugla trenutnog bloka). U ovom slučaju, reversno izračunavanje koordinata je takođe potrebno tokom dekodiranja koeficijenta. Nakon ponovnog obrtanja, koordinatne informacije poslednjeg značajnog koeficijenta mogu da se dobiju kao horizontalno i vertikalno rastojanje između pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta i gornjeg levog ugla trenutnog bloka. Na ovaj način može da se odredi pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta, nakon čega koeficijenti pre pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta u trenutnom bloku mogu da se dekodiraju u skladu sa prethodno zadatim redosledom skeniranja.
[0366] Takođe treba napomenuti da trenutni blok ovde može biti blok bez transformacije svođenja na nulu ili blok nakon transformacije svođenja na nulu. Kada uzmemo blok nakon transformacije svođenja na nulu kao primer, širina trenutnog bloka je 1<<log2ZoTbWidth, i visina trenutnog bloka je 1<<log2ZoTbHeight. Zatim, u slučaju da oznaka reverse_last_sig_coeff_flag pokazuje da je pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta obrnuta za trenutni blok (tj. vrednost reverse_last_sig_coeff_flag je 1):
[0369]
[0372] U navedenom, (LastSignificantCoeffX, LastSignificantCoeffY) s desne strane jednačine predstavlja koordinatne informacije poslednjeg značajnog koeficijenta koje su dobijene dekodiranjem, a (LastSignificantCoeffX, LastSignificantCoeffY) s leve strane jednačine predstavlja poziciju poslednjeg značajnog koeficijenta (što se takođe može smatrati ciljnim koordinatnim informacijama poslednjeg značajnog koeficijenta).
[0374] U nekim otelotvorenjima predmetnog otkrića, u slučaju kada vrednost oznake reverse_last_sig_coeff_flag iznosi 0, postupak dalje može da obuhvata sledeće.
[0376] Kada oznaka reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta pokazuje da pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta za trenutni blok nije obrnuta, koordinatne informacije poslednjeg značajnog koeficijenta se određuju kao horizontalno rastojanje i vertikalno rastojanje od pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta do gornjeg levog ugla trenutnog bloka. Pozicija poslednjeg značajnog bloka se određuje na osnovu horizontalnog rastojanja i vertikalnog rastojanja od pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta do gornjeg levog ugla trenutnog bloka.
[0378] [0129] Treba napomenuti da, ako oznaka reverse_last_sig_coeff_flag pokazuje da pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta nije obrnuta za trenutni blok, koordinatne informacije poslednjeg značajnog koeficijenta dobijene dekodiranjem mogu se smatrati ciljnim koordinatnim informacijama poslednjeg značajnog koeficijenta. U otelotvorenjima predmetnog otkrića, ciljne koordinatne informacije poslednjeg značajnog koeficijenta su
horizontalno rastojanje i vertikalno rastojanje između pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta i gornjeg levog ugla trenutnog bloka.
[0380] Nadalje, u nekim otelotvorenjima, postupak dalje može da obuhvata sledeće.
[0382] Kada oznaka reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta pokazuje da pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta za trenutni blok nije obrnuta, pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta se određuje direktno na osnovu koordinatnih informacija poslednjeg značajnog koeficijenta. Svi koeficijenti koji prethode poziciji poslednjeg značajnog koeficijenta u prethodno zadatom redosledu skeniranja se dekodiraju kako bi se odredili koeficijenti trenutnog bloka.
[0384] Napominje se da prethodno zadati redosled skeniranja može biti dijagonalni redosled, cik-cak redosled, horizontalni redosled, vertikalni redosled, redosled skeniranja po podblokovima 4×4 ili bilo koji drugi redosled skeniranja.
[0386] Takođe treba napomenuti da, nakon što je dobijena oznaka reverse_last_sig_coeff_flag, ako vrednost oznake reverse_last_sig_coeff_flag iznosi 1, tj. potrebno je obrnuti poziciju poslednjeg značajnog koeficijenta, onda je nakon dobijanja koordinatnih informacija poslednjeg značajnog koeficijenta putem dekodiranja potrebno obaviti dalje izračunavanje koristeći koordinatne informacije poslednjeg značajnog koeficijenta kako bi se odredila pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta. Nakon toga se svi koeficijenti koji prethode poziciji poslednjeg značajnog koeficijenta dekodiraju u skladu sa prethodno zadatim redosledom skeniranja. Ako vrednost oznake reverse_last_ sig_coeff_flag iznosi 0, tj. nije potrebno obrnuti poziciju poslednjeg značajnog koeficijenta, onda nakon što su putem dekodiranja dobijene koordinatne informacije poslednjeg značajnog koeficijenta, pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta može da se odredi direktno na osnovu koordinatnih informacija poslednjeg značajnog koeficijenta. Nakon toga se svi koeficijenti koji prethode poziciji poslednjeg značajnog koeficijenta dekodiraju prema prethodno zadatom redosledu skeniranja.
[0388] [0134] Na ovaj način, u određenim slučajevima, otelotvorenja predmetnog otkrića obezbeđuju modifikovani postupak za dobijanje pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta tokom kodiranja koeficijenta. To jest, u uobičajenim slučajevima, postupak kodiranja
koeficijenta je isti kao postupak koji je dostupan u povezanom stanju struke. Na primer, određeni slučajevi mogu da se odnose na kodiranje video zapisa sa velikom dubinom boje, visokim kvalitetom ili velikom brzinom u bitovima, ili na kodiranje video zapisa sa kompresijom bez gubitaka. Uobičajeno, kao što je ilustrovano na SL.10A, horizontalna koordinata poslednjeg značajnog koeficijenta, tj. horizontalno rastojanje u odnosu na gornji levi ugao trenutnog bloka, kodirana je u sig__coeff_ x_prefix i last_sig_coeff_x_suffix, dok je vertikalna koordinata pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta, tj. vertikalno rastojanje u odnosu na gornji levi ugao trenutnog bloka, kodirana u last_sig_coeff_ y_prefix i last _sig _coeff_ y_suffix. Poređenja radi, u slučaju kodiranja video zapisa sa velikom dubinom boje, visokim kvalitetom, velikom brzinom u bitovima ili kompresijom bez gubitaka, pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta obično je blizu donjeg desnog ugla regiona svih mogućih značajnih koeficijenata trenutnog bloka. U ovom slučaju, kao što je ilustrovano na SL.10B, horizontalno rastojanje pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta u odnosu na donji desni ugao regiona svih mogućih značajnih koeficijenata trenutnog bloka je kodirano u last_sig_coeff_x_prefix i last_sig_coeff_x_suffix, a vertikalno rastojanje pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta u odnosu na donji desni ugao regiona svih mogućih značajnih koeficijenata trenutnog bloka je kodirano u last_sig_ccoeff_y_x_prefix, last_sig_coeff_y_suffix. Na primer, ako je region svih mogućih značajnih koeficijenata trenutnog bloka pravougaoni region od (0, 0) do ((1<<log2ZoTbWidth) -1, (1<<log2ZoTbHeight) -1), onda su last_sig_coeff_x_prefix i last_sig_coeff_x_suffix kodirani da predstavljaju horizontalno rastojanje pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta u odnosu na trenutni blok ((1<<log2ZoTbWidth) -1, (1<<log2ZoTbHeight) -1). last_sig_coeff_y_prefix i last_sig_coeff_y_suffix su kodirani da predstavljaju vertikalno rastojanje pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta u odnosu na trenutni blok ((1<<log2ZoTbWidth) -1, (1<<log2ZoTbHeight) -1).
[0390] Modifikacije semantike su sledeće.
[0392] Vrednost LastSignificantCoeffX horizontalne koordinate (ili koordinate kolone) poslednjeg značajnog koeficijenta po prethodno zadatom redosledu skeniranja unutar trenutnog bloka dobija se na sledeći način:
[0394] Ako last_sig_coeff_x_suffix nije prisutan, onda:
[0395] LastSignificantCoeffX = last_sig_coeff_x_prefix;
[0396] U suprotnom (last_sig_coeff_x_suffix je prisutan):
[0397] LastSignificantCoeffX = (1<<((last_sig_coeff_x_prefix>>1) -1)) * (2+(last_ sig_coeff_x_prefix&1)) last_sig_coeff_x_suffix.
[0398] Ako oznaka reverse_last_sig_coeff_flag iznosi 1, onda:
[0399] LastSignificantCoeffX = (1<<log2ZoTbWidth) -1-LastSignificantCoeffX.
[0401] Vrednost LastSignificantCoeffY vertikalne koordinate (ili koordinate reda) poslednjeg značajnog koeficijenta po prethodno zadatom redosledu skeniranja unutar trenutnog bloka dobija se na sledeći način:
[0403] Ako last_sig_coeff_y_suffix nije prisutan, onda:
[0404] LastSignificantCoeffY = last_sig_coeff_y_prefix;
[0405] U suprotnom (last_sig_coeff_y_suffix je prisutan), važi sledeće:
[0406] LastSignificantCoeffY= (1<<((last_sig_coeff_y_prefix>>1) -1)) * (2+(last_sig_coeff_y_prefix&1)) last_sig_coeff_y_suffix.
[0407] Ako oznaka reverse_last_sig_coeff_flag iznosi 1, onda:
[0408] LastSignificantCoeffY= (1<<log2ZoTbHeight) -1-LastSignificantCoeffY.
[0410] U prethodno navedenom, reverse_last_sig_coeff_flag je oznaka reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta, koja pokazuje da li pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta treba da se obrne ili ne. Ako vrednost oznake reverse_last_sig_coeff_flag iznosi 1, ona pokazuje da pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta treba da se obrne; u suprotnom, ona pokazuje da pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta ne treba da se obrne.
[0412] Takođe treba napomenuti da oznaka reverse_last_sig_coeff_flag može biti oznaka nivoa sekvence ili višeg nivoa, ili takođe može biti oznaka nivoa slike, oznaka nivoa isečka, oznaka nivoa bloka, i slično. Oznaka nivoa bloka može da uključuje oznaku nivoa LCU ili oznaku nivoa CU ili oznaku drugog nivoa bloka.
[0414] Pored toga, oznaka reverse_last_sig_coeff_flag može da zavisi od nekih drugih oznaka, kao što je oznaka velike dubine boje ili oznaka velike brzine u bitovima. To jest, kada vrednost oznake velike dubine boje ili oznake velike brzine u bitovima iznosi 1, neophodno je dekodirati oznaku reverse_last_sig_coeff_flag; u suprotnom, nije neophodno dekodirati reverse_last_sig_coeff_flag.
[0415] U jednom specifičnom primeru, kada se kao primer uzme nivo sekvence, pretpostavite da postoji oznaka nivoa sekvence sps_high_bit_depth_flag koja pokazuje da li trenutna sekvenca video zapisa predstavlja sekvencu sa velikom dubinom boje. Ako vrednost oznake sps _high_bit_depth_flag iznosi 1, ona onda pokazuje da je trenutna sekvenca video zapisa sekvenca sa velikom dubinom boje; u suprotnom, ona pokazuje da trenutna sekvenca video zapisa nije sekvenca sa velikom dubinom boje. Na nivou sekvence, ako vrednost oznake sps_high_ bit_depth_flag iznosi 1, neophodno je dekodirati oznaku sps_reverse_last_sig_coeff_flag. Oznaka sps_reverse_last_sig_coeff_flag ovde predstavlja oznaku reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta trenutne sekvence. Ako vrednost oznake sps _reverse _last_sig _coeff_flag iznosi 1, ona onda pokazuje da je pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta obrnuta za blokove u trenutnoj sekvenci; u suprotnom (tj. vrednost oznake sps_reverse_ last_sig_coeff_flag iznosi 0), ona pokazuje da pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta nije obrnuta za blokove u trenutnoj sekvenci. Oznaka reverse_last_sig_coeff_flag u prethodnoj tabeli sintaksi menja se u sps_reverse_last_sig_coeff_flag.
[0417] Elementi sintakse su sledeći (RBSP sintaksa sa zadatim parametrom), vidite tabelu 3.
[0419] Tabela 3
[0422]
[0425] U još jednom specifičnom primeru, kada se kao primer uzme nivo isečka, pretpostavite da postoji oznaka nivoa sekvence sps_high_bit_depth_flag koja pokazuje da li je trenutna sekvenca video zapisa sekvenca sa velikom dubinom boje ili ne. Ako vrednost oznake sps _high _bit_depth_flag iznosi 1, ona onda pokazuje da je trenutna sekvenca video zapisa sekvenca sa velikom dubinom boje; u suprotnom, ona pokazuje da trenutna sekvenca video zapisa nije sekvenca sa velikom dubinom boje. Na nivou isečka, ako vrednost oznake sps_high_ bit_depth_flag iznosi 1, neophodno je dekodirati oznaku
[0426] sh_reverse_last_sig_coeff_flag. Oznaka sh_reverse_last_sig_coeff_flag ovde predstavlja oznaku reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta trenutnog isečka. Ako vrednost oznake sh_reverse_last_sig_coeff_flag iznosi 1, to znači da je pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta obrnuta za blokove u trenutnom isečku; u suprotnom (tj. vrednost oznake sh _reverse_last_sig_coeff_flag iznosi 0), to znači da pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta nije obrnuta za blokove u trenutnom isečku. Oznaka reverse_last_sig_coeff_flag u prethodnoj tabeli sintaksi menja se u sh_reverse_last_sig_coeff_flag.
[0428] Elementi sintakse su sledeći (sintaksa zaglavlja isečka), vidite tabelu 4.
[0430] Tabela 4
[0433]
[0436] Takođe, kada oznaka video zapisa pokazuje da video zapis zadovoljava prethodno zadati uslov, treba razumeti da su svi koeficijenti čije kodiranje može biti potrebno podrazumevano označeni kao koeficijenti koje treba kodirati. Drugim rečima, više se ne koristi pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta, već se svi mogući značajni koeficijenti trenutnog bloka skeniraju po prethodno zadatom redosledu skeniranja. Tako, otelotvorenja predmetnog otkrića takođe mogu uvesti oznaku poslednjeg omogućenog koeficijenta za određivanje da li se pozicija poslednjeg koeficijenta koristi za trenutni blok.
[0438] U nekim otelotvorenjima, kada oznaka video zapisa pokazuje da video zapis zadovoljava prethodno zadati uslov, postupak može dalje da obuhvata sledeće.
[0440] Tok bitova je raščlanjen kako bi se dobila oznaka poslednjeg omogućenog koeficijenta. Kada oznaka poslednjeg omogućenog koeficijenta pokazuje da se pozicija poslednjeg koeficijenta koristi za trenutni blok, svi koeficijenti pre pozicije poslednjeg koeficijenta se dekodiraju u skladu sa prethodno zadatim redosledom skeniranja kako bi se odredili koeficijenti trenutnog bloka.
[0441] Napominje se da oznaka poslednjeg omogućenog koeficijenta može biti predstavljena sa default_last_coeff_enabled_flag. U otelotvorenjima predmetnog otkrića, oznaka poslednjeg omogućenog koeficijenta može biti oznaka jednog od sledećeg: nivoa sekvence, nivoa slike, nivoa isečka i nivoa bloka, ili čak oznaka višeg nivoa (npr. VUI, SEI, itd.), i ona ovde nije ograničena.
[0443] To jest, default_last_coeff_enabled_flag može biti oznaka nivoa sekvence ili višeg nivoa, ili takođe može biti oznaka nivoa slike, oznaka nivoa isečka, oznaka nivoa bloka, i slično. Pored toga, oznaka nivoa bloka može da uključuje oznaku nivoa LCU ili oznaku nivoa CU ili oznaku drugog nivoa bloka, i ona ovde nije ograničena.
[0445] U nekim otelotvorenjima, postupak dalje može da obuhvata sledeće.
[0447] Kada oznaka omogućenog poslednjeg koeficijenta ima prvu vrednost, utvrđeno je da oznaka omogućenog poslednjeg koeficijenta pokazuje da se pozicija poslednjeg koeficijenta koristi za trenutni blok. Kada oznaka omogućenog poslednjeg koeficijenta ima drugu vrednost, utvrđeno je da oznaka omogućenog poslednjeg koeficijenta pokazuje da se pozicija poslednjeg koeficijenta ne koristi za trenutni blok.
[0449] Prva vrednost je ovde, 1 a druga vrednost je 0.
[0451] Napominje se da, u još jednom konkretnom primeru, prva vrednost takođe može biti postavljena na tačno, a druga vrednost takođe može biti postavljena na netačno. U još jednom konkretnom primeru, prva vrednost takođe može biti postavljena na 0, a druga vrednost takođe može biti postavljena na 1. Opciono, prva vrednost takođe može biti postavljena na netačno, a druga vrednost takođe može biti postavljena na tačno.
[0453] Tako, u jednom primeru u kome prva vrednost iznosi 1, a druga vrednost iznosi 0, ako default_last_coeff_enabled_flag ima vrednost 1, može se utvrditi da default_last_coeff_enabled_flag pokazuje da se pozicija poslednjeg koeficijenta koristi za trenutni blok. Alternativno, ako default _last_ coeff_enabled_flag ima vrednost 0, onda se može utvrditi da default_last_coeff_enabled_flag pokazuje da se pozicija poslednjeg koeficijenta ne koristi za trenutni blok.
[0454] U slučaju kada se pozicija poslednjeg koeficijenta koristi za trenutni blok, svi koeficijenti pre pozicije poslednjeg koeficijenta mogu da se dekodiraju u skladu sa prethodno zadatim redosledom skeniranja, te se tako određuju koeficijenti trenutnog bloka.
[0456] Nadalje, u slučaju kada se pozicija poslednjeg koeficijenta ne koristi za trenutni blok, tj. oznaka omogućenog poslednjeg koeficijenta ima vrednost 0, u nekim otelotvorenjima, postupak dalje može da obuhvata sledeće.
[0458] Tok bitova je raščlanjen kako bi se dobile informacije o prefiksu horizontalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta, informacije o prefiksu vertikalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta, informacije o sufiksu horizontalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta i informacije o sufiksu vertikalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta. Pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta se određuje na osnovu informacija o prefiksu horizontalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta, informacija o prefiksu vertikalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta, informacija o sufiksu horizontalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta i informacija o sufiksu vertikalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta. Svi koeficijenti koji prethode poziciji poslednjeg značajnog koeficijenta se dekodiraju prema prethodno zadatom redosledu skeniranja, te se tako određuju koeficijenti trenutnog bloka.
[0460] Treba napomenuti da, ako se pozicija poslednjeg koeficijenta ne koristi za trenutni blok, neophodno je dekodirati poziciju poslednjeg značajnog koeficijenta. Konkretno, last_sig_coeff_x_prefix, last_sig_coeff_x_suffix, last_sig_coeff_y_prefix, i last_sig_coeff_y_suffix dobijaju se raščlanjivanjem toka bitova, nakon čega se lokacija poslednjeg značajnog koeficijenta određuje na osnovu last_sig_coeff_x_ prefix, last sig coeff_x_suffix, last sig_coeff_y_prefix, i last_ sig_ coeff_y_suffix. U suprotnom, ako se pozicija poslednjeg koeficijenta koristi za trenutni blok, nije potrebno odrediti poziciju poslednjeg značajnog koeficijenta, te više nije potrebno dobiti last_sig_c_oeff_x_prefix, last_sig_coeff_x_suffix, last sig _coeff_y_ prefix, i last_sig_coeff_y_suffix.
[0462] [0159] Ako se pozicija poslednjeg koeficijenta koristi za trenutni blok, takođe treba napomenuti da onda svi koeficijenti koji prethode poziciji poslednjeg koeficijenta mogu da se dekodiraju po prethodno zadatom redosledu skeniranja. Ako se pozicija poslednjeg
koeficijenta ne koristi za trenutni blok, onda svi koeficijenti koji prethode poziciji poslednjeg značajnog koeficijenta mogu da se dekodiraju po prethodno zadatom redosledu skeniranja. Ovde prethodno zadati redosled skeniranja može biti dijagonalni redosled, cik-cak redosled, horizontalni redosled, vertikalni redosled, redosled skeniranja po podblokovima 4×4 ili bilo koji drugi redosled skeniranja.
[0464] Nadalje, kod pozicije poslednjeg koeficijenta, u nekim otelotvorenjima, pozicija poslednjeg koeficijenta je pozicija u donjem desnom uglu matrice koju formiraju svi mogući značajni koeficijenti u trenutnom bloku. Alternativno, pozicija poslednjeg koeficijenta je poslednja pozicija prilikom skeniranja svih mogućih značajnih koeficijenata u trenutnom bloku prema prethodno zadatom redosledu skeniranja.
[0466] Treba napomenuti da, u otelotvorenjima otkrića, pozicija poslednjeg koeficijenta ne predstavlja poziciju poslednjeg značajnog koeficijenta. Razlog je taj što koeficijent na poziciji poslednjeg koeficijenta može imati vrednost 0, dok koeficijent na poziciji poslednjeg značajnog koeficijenta ne sme imati vrednost 0.
[0468] U jednom konkretnom primeru, postupak može dalje da obuhvata postavljanje pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta kao pozicije poslednjeg koeficijenta.
[0470] To jest, u otelotvorenjima predmetnog otkrića, i dalje može da se koristi pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta, u kom slučaju pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta treba da se postavi kao poslednja pozicija svih koeficijenata koji ne mogu imati vrednost nula u trenutnom bloku po prethodno zadatom redosledu skeniranja.
[0472] Nadalje, pozicija poslednjeg koeficijenta može da se predstavi sa (LastCoeffX, LastCoeffY), tj. poslednjom pozicijom svih mogućih značajnih koeficijenata u trenutnom bloku po prethodno zadatom redosledu skeniranja. U nekim otelotvorenjima, postupak dalje može da obuhvata sledeće.
[0474] [0165] Određuju se širina i visina transformacionog bloka dobijene prethodno zadatom operacijom na trenutnom bloku. Koordinatne informacije donjeg desnog ugla transformacionog bloka dobijene su izračunavanjem koordinata na osnovu širine i visine
transformacionog bloka. Pozicija poslednjeg koeficijenta se određuje na osnovu koordinatnih informacija donjeg desnog ugla transformacionog bloka.
[0476] Prethodno zadata operacija ovde uključuje barem operaciju svođenja na nulu.
[0478] Treba napomenuti da (LastCoeffX, LastCoeffY) predstavlja koordinatne informacije donjeg desnog ugla transformacionog bloka nakon svođenja na nulu, gde se (LastCoeffX, LastCoeffY) dobija na sledeći način:
[0481]
[0484] Tako, ako oznaka default_last_coeff_enabled_flag ima vrednost 1, onda pozicija poslednjeg koeficijenta može da se odredi na osnovu (LastCoeffX, LastCoeffY).
[0486] U konkretnom primeru, i dalje se koristi pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta, u kom slučaju pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta može da se postavi kao poslednja pozicija svih mogućih nultih koeficijenata u trenutnom bloku po prethodno zadatom redosledu skeniranja. U nekim otelotvorenjima, postupak dalje može da obuhvata sledeće.
[0488] Kada je pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta postavljena da bude pozicija poslednjeg koeficijenta, pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta se određuje na osnovu koordinatnih informacija donjeg desnog ugla transformacionog bloka.
[0490] To jest, pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta može biti predstavljena sa (LastSignificantCoeffX, LastSignificantCoeffY), gde se (LastSignificantCoeffX, LastSignificantCoeffY) dobija na sledeći način:
[0491] Iznad, (LastSignificantCoeffX, LastSignificantCoeffY) predstavlja koordinatne informacije donjeg desnog ugla transformacionog bloka nakon svođenja na nulu. Ako vrednost oznake default_last_coeff_enabled_flag iznosi 1, onda pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta može da se odredi na osnovu (LastSignificantCoeffX, LastSignificantCoeffY).
[0493] Na ovaj način, u određenim slučajevima, kodiranje je podrazumevano potrebno za sve koeficijente čije kodiranje može biti potrebno. To jest, u uobičajenim slučajevima, postupak kodiranja koeficijenta je isti kao postupak koji je dostupan u povezanom stanju struke. Na primer, određeni slučajevi mogu da se odnose na kodiranje video zapisa sa velikom dubinom boje, visokim kvalitetom ili velikom brzinom u bitovima, ili na kodiranje video zapisa sa kompresijom bez gubitaka. Kodiranje je podrazumevano potrebno za sve koeficijente čije kodiranje može biti potrebno, tj. više se ne koristi pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta, već se svi mogući značajni koeficijenti trenutnog bloka skeniraju po prethodno zadatom redosledu skeniranja. Drugim rečima, poslednja pozicija koeficijenata koje je potrebno kodirati zadata je kao poslednja pozicija svih mogućih značajnih koeficijenata trenutnog bloka po prethodno zadatom redosledu skeniranja. Ova pozicija je obično donji desni ugao matrice koju formiraju svi mogući značajni koeficijenti trenutnog bloka. Ovde se koristi pozicija poslednjeg koeficijenta koji je potrebno kodirati umesto pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta. Razlog je taj što koeficijent na poziciji poslednjeg koeficijenta koji je potrebno kodirati može imati vrednost 0, dok koeficijent na poziciji poslednjeg značajnog koeficijenta ne može imati vrednost 0.
[0495] U posebnom slučaju, i dalje se koristi pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta, u kom slučaju je pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta zadata kao poslednja pozicija svih mogućih značajnih koeficijenata u trenutnom bloku po prethodno zadatom redosledu skeniranja.
[0497] Pored toga, ovde su pomenuti svi mogući značajni koeficijenti trenutnog bloka po prethodno zadatom redosledu skeniranja jer, osim poslednjeg značajnog koeficijenta, neki koeficijenti podrazumevano imaju vrednost 0 koristeći neke druge tehnike, npr. svođenje na nulu, kao što je prethodno pomenuto.
[0499] Modifikacije semantike su ilustrovane u tabeli 5.
[0500]
[0503] U otelotvorenjima predmetnog otkrića, može biti dodat uslov pre dekodiranja informacija potrebnih za poslednji značajni koeficijent. To jest, samo kada je oznaka default_last_coeff_enabled_flag netačna (tj. oznaka default_last_coeff_ enabled_flag ima vrednost 0), neophodno je dekodirati elemente sintakse poput last_sig_ coeff_x_prefix, last_sig_coeff_y_prefix, last sig _coeff_x_suffix, i last_sig_coeff_ y_suffix. Ako je oznaka default_ last_coeff_enabled_flag tačna (tj. oznaka default_last_coeff_enabled_flag ima vrednost 1), nije potrebno dekodirati elemente sintakse poput last sig_coeff_x_prefix, last sig _coeff_y_prefix, last sig _coeff_x_suffix, i last_sig_coeff_y_suffix.
[0505] Oznaka default_last_coeff_enabled_flag je ovde oznaka podrazumevanog omogućenog poslednjeg koeficijenta koja se koristi da se odredi da li treba koristiti podrazumevani poslednji koeficijent. Ako vrednost oznake default_last_coeff_enabled_flag iznosi 1, ona pokazuje da se koristi podrazumevana pozicija poslednjeg koeficijenta, tj. pozicija poslednjeg koeficijenta koja se kodira je zadata kao poslednja pozicija svih mogućih značajnih koeficijenata u trenutnom bloku po prethodno zadatom redosledu skeniranja. U suprotnom, ona pokazuje da se podrazumevana pozicija poslednjeg koeficijenta ne koristi.
[0506] Ako vrednost oznake default last_coeff_enabled_flag iznosi 1, podrazumevano je da je pozicija poslednjeg koeficijenta (LastCoeffX, LastCoeffY) poslednja pozicija svih mogućih značajnih koeficijenata u trenutnom bloku po prethodno zadatom redosledu skeniranja. Potrebno je skenirati sve koeficijente koji prethode (LastCoeffX, LastCoeffY) po prethodno zadatom redosledu skeniranja. U otelotvorenjima predmetnog otkrića, (LastCoeflX, LastCoeffY) se dobija na sledeći način:
[0509]
[0512] (LastCoeffX, LastCoeffY) predstavlja koordinatne informacije pozicije donjeg desnog ugla transformacionog bloka nakon svođenja na nulu.
[0514] U posebnom slučaju, i dalje se koristi pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta koja je zadata kao poslednja pozicija svih mogućih značajnih koeficijenata u trenutnom bloku po prethodno zadatom redosledu skeniranja. U otelotvorenjima predmetnog otkrića, pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta (LastSignificantCoeffX, LastSignificantCoeffY) dobijena je na sledeći način:
[0517]
[0520] (LastSignificantCoeffX, LastSignificantCoeffY) predstavlja koordinatne informacije donjeg desnog ugla transformacionog bloka nakon svođenja na nulu.
[0522] Takođe treba nepomenuti da oznaka default_last_coeff_enabled_flag može biti oznaka nivoa sekvence ili višeg nivoa, ili takođe može biti oznaka nivoa slike, oznaka nivoa isečka, oznaka nivoa bloka, ili slično. Pored toga, oznaka nivoa bloka može da uključuje oznaku nivoa LCU ili oznaku nivoa CU ili oznaku drugog nivoa bloka.
[0524] [0184] Pored toga, oznaka default_last_coeff_enabled_flag može da zavisi od nekih drugih oznaka, kao što je oznaka velike dubine boje ili oznaka velike brzine u bitovima. To jest,
kada vrednost oznake velike dubine boje ili oznake velike brzine u bitovima iznosi 1, neophodno je dekodirati oznaku default_last_ coeff_enabled_flag; u suprotnom, nije neophodno dekodirati default_ last coeff_enabled_flag.
[0526] U jednom specifičnom primeru, kada se kao primer uzme nivo sekvence, pretpostavite da postoji oznaka nivoa sekvence sps_high_bit_depth_flag koja pokazuje da li trenutna sekvenca video zapisa predstavlja sekvencu sa velikom dubinom boje. Ako vrednost oznake sps_high_bit_depth_flag iznosi 1, ona onda pokazuje da je trenutna sekvenca video zapisa sekvenca sa velikom dubinom boje; u suprotnom, ona pokazuje da trenutna sekvenca video zapisa nije sekvenca sa velikom dubinom boje. Na nivou sekvence, ako vrednost oznake sps_high_ bit_depth_flag iznosi 1, neophodno je dekodirati oznaku sps_default_last_coeff_enabled_flag. Oznaka sps_default_last_coeff_enabled_flag ovde predstavlja oznaku omogućenog podrazumevanog poslednjeg koeficijenta trenutne sekvence. Ako vrednost oznake sps _default_ last_coeff_enabled_flag iznosi 1, ona onda pokazuje da se podrazumevani poslednji koeficijent koristi za blokove u trenutnoj sekvenci; u suprotnom (tj. vrednost oznake sps_default_last_coeff_enabled_flag iznosi 0), ona pokazuje da se podrazumevani poslednji koeficijent ne koristi za blokove u trenutnoj sekvenci. Oznaka default_last_coeff_enabled_flag u prethodnoj tabeli sintaksi menja se u sps_default_last_coeff_enabled_flag.
[0528] Elementi sintakse su sledeći (RBSP sintaksa sa zadatim parametrom), vidite tabelu 6.
[0530] Tabela 6
[0533]
[0536] [0187] U još jednom specifičnom primeru, kada se kao primer uzme nivo isečka, pretpostavite da postoji oznaka nivoa sekvence sps_high_bit_depth_flag koja pokazuje da li je trenutna sekvenca video zapisa sekvenca sa velikom dubinom boje ili ne. Ako vrednost
oznake sps _high _bit_depth_flag iznosi 1, ona onda pokazuje da je trenutna sekvenca video zapisa sekvenca sa velikom dubinom boje; u suprotnom, ona pokazuje da trenutna sekvenca video zapisa nije sekvenca sa velikom dubinom boje. Na nivou isečka, ako vrednost oznake sps_high_ bit_depth_flag iznosi 1, neophodno je dekodirati oznaku sh_default_last_coeff_enabled_flag. Oznaka sh_default_last_coeff_enabled_flag ovde predstavlja oznaku omogućenog podrazumevanog poslednjeg koeficijenta trenutnog isečka. Ako vrednost oznake sh_default_last_coeff_enabled_flag iznosi 1, ona onda pokazuje da se podrazumevani poslednji koeficijent koristi za blokove u trenutnom isečku; u suprotnom (tj. vrednost oznake sh_default_last_coeff_enabled_flag je 0), ona pokazuje da se podrazumevani poslednji koeficijent ne koristi za blokove u trenutnom isečku. Oznaka default_ last_coeff_enabled_flag u prethodnoj tabeli sintaksi menja se u sh_default_last_coeff_enabled_flag.
[0538] Elementi sintakse su sledeći (sintaksa zaglavlja isečka), vidite tabelu 7.
[0540] Tabela 7
[0543]
[0546] Kada oznaka video zapisa pokazuje da video zapis zadovoljava prethodno zadati uslov, takođe je jasno da podrazumevano može biti potrebno kodiranje za sve podblokove koji se skeniraju. U ovom slučaju, nije potrebno da se oznaka sb_coded_flag prenosi u tok bitova, tj. ni enkoder ni dekoder ne moraju da obrađuju ovu oznaku, što može ubrzati kodiranje. Stoga, u otelotvorenjima predmetnog otkrića, oznaka podrazumevano kodiranog podbloka se uvodi kako bi se odredilo da li se podblok koji se dekodira u trenutnom bloku podrazumevano kodira.
[0548] U nekim otelotvorenjima, kada oznaka video zapisa pokazuje da video zapis zadovoljava prethodno zadati uslov, postupak može dalje da obuhvata sledeće.
[0549] Tok bitova je raščlanjen kako bi se dobila oznaka podrazumevano kodiranog podbloka. Kada oznaka podrazumevano kodiranog podbloka pokazuje da se podblok koji se dekodira podrazumevano kodira, utvrđeno je da oznaka kodiranog podbloka ima prvu vrednost i svi koeficijenti u podbloku koji se dekodira u trenutnom bloku se dekodiraju.
[0551] Napominje se da oznaka podrazumevanog podbloka može biti predstavljena sa default_sb_coded_flag. U otelotvorenjima predmetnog otkrića, oznaka podrazumevano kodiranog podbloka može biti oznaka jednog od sledećeg: nivoa sekvence, nivoa slike, nivoa isečka i nivoa bloka, ili čak može biti oznaka višeg nivoa (npr. VUI, SEI, itd.), i ona ovde nije ograničena.
[0553] To jest, default_sb_coded_flag može biti oznaka nivoa sekvence ili višeg nivoa, ili takođe može biti oznaka nivoa slike, oznaka nivoa isečka, oznaka nivoa bloka, i slično. Pored toga, oznaka nivoa bloka može da uključuje oznaku nivoa LCU ili oznaku nivoa CU ili oznaku drugog nivoa bloka, i ona ovde nije ograničena.
[0555] U nekim otelotvorenjima, postupak dalje može da obuhvata sledeće.
[0557] Ako oznaka podrazumevano kodiranog podbloka ima prvu vrednost, utvrđeno je da oznaka podrazumevano kodiranog podbloka pokazuje da se podblok koji se kodira podrazumevano kodira. Ako oznaka podrazumevano kodiranog podbloka ima drugu vrednost, utvrđeno je da oznaka podrazumevano kodiranog podbloka pokazuje da za podblok koji se kodira nije podrazumevano kodiranje.
[0559] Prva vrednost je ovde, 1 a druga vrednost je 0.
[0561] Napominje se da, u još jednom konkretnom primeru, prva vrednost takođe može biti postavljena na tačno, a druga vrednost takođe može biti postavljena na netačno. U još jednom konkretnom primeru, prva vrednost takođe može biti postavljena na 0, a druga vrednost takođe može biti postavljena na 1. Opciono, prva vrednost takođe može biti postavljena na netačno, a druga vrednost takođe može biti postavljena na tačno.
[0563] [0198] Tako, u jednom primeru u kome prva vrednost iznosi 1, a druga vrednost iznosi 0, ako default_sb_coded_flag ima vrednost 1, može se utvrditi da default_sb_coded_flag pokazuje
da je za podblok koji se dekodira podrazumevano potrebno kodiranje. Alternativno, ako oznaka default_sb_coded_flag ima vrednost 0, može se utvrditi da oznaka default_sb_ coded_flag pokazuje da za podblok koji se kodira nije podrazumevano potrebno kodiranje.
[0565] U slučaju kada je za podblok koji se dekodira podrazumevano potrebno kodiranje, vrednost oznake default_sb _coded_flag iznosi 1, što znači da vrednost oznake sb_coded_flag iznosi 1, tj. nije potrebno dekodirati sb_coded_flag. U ovom slučaju, podrazumevano je potrebno dekodiranje svih koeficijenata u podbloku koji se dekodira.
[0567] Nadalje, u slučaju kada za podblok koji se dekodira nije podrazumevano potrebno kodiranje, tj. kada vrednost oznake default_sb_coded_flag iznosi 0, u nekim otelotvorenjima, postupak dalje može da obuhvata sledeće.
[0569] Tok bitova je raščlanjen kako bi se dobila oznaka kodiranog podbloka. Svi koeficijenti u podbloku koji se dekodira dekodiraju se kada oznaka kodiranog podbloka ima prvu vrednost.
[0571] Treba napomenuti da, ako za podblok koji se dekodira nije podrazumevano potrebno kodiranje, potrebno je dekodirati oznaku kodiranog podbloka, na osnovu čega se utvrđuje da li se dekodiraju svi koeficijenti unutar podbloka koji se dekodira.
[0573] Nadalje, za oznaku kodiranog podbloka, postupak dalje može da obuhvata sledeće.
[0575] Ako oznaka kodiranog podbloka ima prvu vrednost, utvrđeno je da se dekodiraju svi koeficijenti unutar podbloka. Alternativno, ako oznaka kodiranog podbloka ima drugu vrednost, utvrđeno je da svi koeficijenti unutar podbloka koji se dekodira imaju vrednost nula.
[0577] [0205] U otelotvorenjima predmetnog otkrića, oznaka kodiranog podbloka može da se predstavi sa sb_coded_flag. Kada se, na primer, uzima prva vrednost koja iznosi 1 i druga vrednost koja iznosi 0, ako vrednost oznake sb _coded_flag iznosi 1, može biti utvrđeno da je potrebno dekodirati sve koeficijente unutar podbloka koji se dekodira. Alternativno, ako vrednost oznake sb_coded_flag iznosi 0, može biti utvrđeno da nije potrebno dekodirati sve
koeficijente unutar podbloka koji se dekodira, u kom slučaju svi koeficijenti unutar podbloka koji se dekodira imaju vrednost nula.
[0579] Na ovaj način, u određenim slučajevima, prilikom kodiranja koeficijenta, za sve skenirane podblokove podrazumevano je potrebno kodiranje, ili svi skenirani podblokovi podrazumevano sadrže značajne koeficijente. To jest, u uobičajenim slučajevima, postupak kodiranja koeficijenta je isti kao postupak koji je dostupan u povezanom stanju struke. Na primer, određeni slučajevi mogu da se odnose na kodiranje video zapisa sa velikom dubinom boje, visokim kvalitetom ili velikom brzinom u bitovima, ili na kodiranje video zapisa sa kompresijom bez gubitaka. U ovom slučaju, postoji veliki broj značajnih koeficijenata i potrebno je kodirati skoro sve skenirane podblokove, ili, drugim rečima, skoro svi skenirani podblokovi sadrže značajne koeficijente. Tako, nije potrebno prenositi oznaku sb_coded_flag u tok bitova, i enkoder/dekoder ne mora da obrađuje ovu oznaku, što omogućava veću brzinu kodiranja. U ovom slučaju takođe dolazi do malog poboljšanja performansi kompresije usled otklanjanja skoro nepostojeće oznake.
[0581] Modifikacije semantike su prikazane u tabeli 8.
[0583] Tabela 8
[0586]
[0589] [0208] default_sb_coded_flag je oznaka koja pokazuje da li je za podblok podrazumevano kodiranje. Ako vrednost oznake default_sb_coded_flag iznosi 1, onda može biti utvrđeno da vrednost sb_coded_flag[xS][yS] iznosi 1, u kom slučaju nije neophodno dekodirati sb_coded_flag[xS][yS] iz toka bitova. U suprotnom slučaju (vrednost oznake
default_sb_coded_flag iznosi 0), i dalje je potrebno dekodirati sb_coded_flag[xS][yS] iz toka bitova.
[0591] Takođe treba napomenuti da oznaka default_sb_coded_flag može biti oznaka nivoa sekvence ili višeg nivoa, ili takođe može biti oznaka nivoa slike, oznaka nivoa isečka, oznaka nivoa bloka, i slično. Pored toga, oznaka nivoa bloka može da uključuje oznaku nivoa LCU ili oznaku nivoa CU ili oznaku drugog nivoa bloka.
[0593] Pored toga, oznaka default_sb_coded_flag može da zavisi od nekih drugih oznaka, kao što je oznaka velike dubine boje ili oznaka velike brzine u bitovima. To jest, kada vrednost oznake velike dubine boje ili oznake velike brzine u bitovima iznosi 1, neophodno je dekodirati oznaku default_sb_coded_flag; u suprotnom, nije neophodno dekodirati default_sb_coded_flag.
[0595] U specifičnom primeru, kada se kao primer uzme nivo sekvence, pretpostavite da postoji oznaka nivoa sekvence sps_high_bit_depth_flag koja pokazuje da li je trenutna sekvenca video zapisa sekvenca sa velikom dubinom boje. Ako vrednost oznake sps_high_bit_depth_flag iznosi 1, ona onda pokazuje da je trenutna sekvenca video zapisa sekvenca sa velikom dubinom boje; u suprotnom, ona pokazuje da trenutna sekvenca video zapisa nije sekvenca sa velikom dubinom boje. Na nivou sekvence, ako vrednost oznake sps_high_ bit_depth_flag iznosi 1, neophodno je dekodirati oznaku sps_default_sb_coded_flag. Ovde je sps_default_sb_coded_flag oznaka koja pokazuje da li je kodiranje podrazumevano potrebno za podblokove trenutne sekvence. Ako vrednost oznake sps_default_sb_coded_flag iznosi 1, to znači da je za podblokove blokova unutar trenutne sekvence podrazumevano potrebno kodiranje; u suprotnom slučaju (tj. vrednost oznake sps_default_sb_coded_flag iznosi 0), to znači da za podblokove blokova unutar trenutne sekvence nije podrazumevano potrebno kodiranje. Oznaka default_sb_coded_flag u prethodnoj tabeli sintaksi menja se u sps_default_sb_coded_flag.
[0597] Elementi sintakse su sledeći (RBSP sintaksa sa zadatim parametrom), vidite tabelu 9.
[0599] Tabela 9
[0602]
[0603]
[0606] U još jednom specifičnom primeru, kada se kao primer uzme nivo isečka, pretpostavite da postoji oznaka nivoa sekvence sps_high_bit_depth_flag koja pokazuje da li je trenutna sekvenca video zapisa sekvenca sa velikom dubinom boje ili ne. Ako vrednost oznake sps_high_bit_depth_flag iznosi 1, ona onda pokazuje da je trenutna sekvenca video zapisa sekvenca sa velikom dubinom boje; u suprotnom, ona pokazuje da trenutna sekvenca video zapisa nije sekvenca sa velikom dubinom boje. Na nivou isečka, ako vrednost oznake sps_high_ bit_depth_flag iznosi 1, potrebno je dekodirati oznaku sh_default_sb_coded_flag. Ovde je sh_default_sb_coded_flag oznaka koja pokazuje da li je kodiranje podrazumevano potrebno za podblokove trenutnog isečka. Ako vrednost oznake sh_default_sb_coded_flag iznosi 1, to znači da je za podblokove blokova unutar trenutnog isečka podrazumevano potrebno kodiranje; u suprotnom slučaju (tj. vrednost oznake sh_default_sb_coded_flag iznosi 0), to znači da za podblokove blokova unutar trenutnog isečka nije podrazumevano potrebno kodiranje. Oznaka default_sb_coded_flag u prethodnoj tabeli sintaksi menja se u sh_default_sb_coded_flag.
[0608] Elementi sintakse su sledeći (sintaksa zaglavlja isečka), vidite tabelu 10.
[0610] Tabela 10
[0613]
[0616] Može se razumeti da se otelotvorenja predmetnog otkrića odnose na tri postupka optimizacije, konkretno kako je dato ispod.
[0617] Postupak 1: u određenim slučajevima, tokom kodiranja koeficijenta, kodiranje je podrazumevano potrebno za sve koeficijente čije kodiranje može biti potrebno. To jest, u uobičajenim slučajevima, postupak kodiranja koeficijenta je isti kao postupak koji je dostupan u povezanom stanju struke. Na primer, određeni slučajevi mogu da se odnose na kodiranje video zapisa sa velikom dubinom boje, visokim kvalitetom ili velikom brzinom u bitovima, ili na kodiranje video zapisa sa kompresijom bez gubitaka. Kodiranje je podrazumevano potrebno za sve koeficijente čije kodiranje može biti potrebno, tj. više se ne koristi pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta, već se svi mogući značajni koeficijenti trenutnog bloka skeniraju po prethodno zadatom redosledu skeniranja. Drugim rečima, poslednja pozicija koeficijenata koje je potrebno kodirati zadata je kao poslednja pozicija svih mogućih značajnih koeficijenata trenutnog bloka po prethodno zadatom redosledu skeniranja. Ovde se koristi pozicija poslednjeg koeficijenta koji je potrebno kodirati umesto pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta. Razlog je taj što koeficijent na poziciji poslednjeg koeficijenta koji je potrebno kodirati može imati vrednost 0, dok koeficijent na poziciji poslednjeg značajnog koeficijenta ne može imati vrednost 0.
[0619] Dalje, u posebnom slučaju, i dalje se koristi pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta, u kom slučaju je pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta zadata kao poslednja pozicija svih mogućih značajnih koeficijenata u trenutnom bloku prethodno zadatim redosledom skeniranja.
[0621] [0218] Postupak 2: u određenim slučajevima, tokom kodiranja koeficijenta, postupak za dobijanje pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta je izmenjen. To jest, u uobičajenim slučajevima, postupak kodiranja koeficijenta je isti kao postupak koji je dostupan u povezanom stanju struke. Na primer, određeni slučajevi mogu da se odnose na kodiranje video zapisa sa velikom dubinom boje, visokim kvalitetom ili velikom brzinom u bitovima, ili na kodiranje video zapisa sa kompresijom bez gubitaka. Uobičajeno, horizontalna koordinata pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta, tj. horizontalno rastojanje u odnosu na gornji levi ugao trenutnog bloka, kodirana je u last_sig_coeff_x_prefix i last_sig_coeff_x_suffix, dok je vertikalna koordinata pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta, tj. vertikalno rastojanje u odnosu na gornji levi ugao trenutnog bloka, kodirana u last_sig_coeff_y_prefix i last_sig_coeff_y_suffix. Poređenja radi, u slučaju kodiranja video zapisa sa velikom dubinom boje, visokim kvalitetom, velikom brzinom u bitovima ili kompresijom bez gubitaka, pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta obično je blizu donjeg
desnog ugla regiona svih mogućih značajnih koeficijenata trenutnog bloka. U ovom slučaju, horizontalno rastojanje pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta u odnosu na donji desni ugao regiona svih mogućih značajnih koeficijenata trenutnog bloka je kodirano u last_sig_coeff_x_prefix i last_sig_coeff_x_suffix, a vertikalno rastojanje pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta u odnosu na donji desni ugao regiona svih mogućih značajnih koeficijenata trenutnog bloka je kodirano u last_sig_coeff_y_prefix, last_sig_coeff_y_suffix. Na primer, ako je region svih mogućih značajnih koeficijenata trenutnog bloka pravougaoni region od (0, 0) do ((1<<log2ZoTbWidth) -1, (1<<log2ZoTbHeight) -1), onda su last_sig_coeff_x_prefix i last_sig_coeff_x_suffix kodirani da predstavljaju horizontalno rastojanje pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta u odnosu na trenutni blok ((1<<log2ZoTbWidth) -1, (1<<log2ZoTbHeight) -1). last_sig_coeff_y_prefix i last_sig_coeff_y_suffix su kodirani da predstavljaju vertikalno rastojanje pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta u odnosu na trenutni blok ((1<<log2ZoTbWidth) -1, (1<<log2ZoTbHeight) -1).
[0623] Postupak 3: u određenim slučajevima, prilikom kodiranja koeficijenta, za sve skenirane podblokove podrazumevano je potrebno kodiranje, ili, drugim rečima, svi skenirani podblokovi podrazumevano sadrže značajne koeficijente. To jest, u uobičajenim slučajevima, postupak kodiranja koeficijenta je isti kao postupak koji je dostupan u povezanom stanju struke. Na primer, određeni slučajevi mogu da se odnose na kodiranje video zapisa sa velikom dubinom boje, visokim kvalitetom ili velikom brzinom u bitovima, ili na kodiranje video zapisa sa kompresijom bez gubitaka. U ovom slučaju, postoji veliki broj značajnih koeficijenata i potrebno je kodirati skoro sve skenirane podblokove, ili, drugim rečima, skoro svi skenirani podblokovi sadrže značajne koeficijente. Tako, nije potrebno prenositi oznaku sb_coded_flag u toku bitova, i enkoder/dekoder ne mora da obrađuje ovu oznaku.
[0625] [0220] Za prethodna tri postupka, u slučaju kodiranja video zapisa sa velikom dubinom boje, velikom brzinom u bitovima, visokim kvalitetom ili kompresijom bez gubitaka, pošto se obrazac raspodele koeficijenata razlikuje od slučaja konvencionalnih video zapisa, tokom kodiranja koeficijenta, putem smanjenja ili eliminacije brojnih elemenata sintakse kodiranih u režimu konteksta, kao što su elementi sintakse o poziciji poslednjeg značajnog koeficijenta, oznake kodirane podblokovima, itd., protok i brzina kodiranja mogu biti poboljšani za kodiranje koeficijenta. Pored toga, pošto ove oznake imaju manju upotrebu kod kodiranja video zapisa sa velikom dubinom boje, velikom brzinom u bitovima, visokim kvalitetom ili
kompresijom bez gubitaka, uklanjanje ovih oznaka neće umanjiti efikasnost kompresije, već će u određenoj meri povećati efikasnost kompresije.
[0627] Pored toga, u otelotvorenjima predmetnog otkrića, uzimajući kao primer nivo sekvence, oznaka nivoa sekvence sps_high_bit_depth_flag koja pokazuje da li je trenutna sekvenca video zapisa sekvenca sa velikom dubinom boje takođe može da se zameni oznakom sps_high_bit_rate_flag koja pokazuje da li je trenutna sekvenca video zapisa sekvenca sa velikom brzinom u bitovima, ili takođe može biti zamenjena drugom oznakom koja pokazuje veliku dubinu boje, veliku brzinu u bitovima, visok kvalitet ili kodiranje bez gubitaka, itd.
[0629] Takođe treba napomenuti da su postupci dekodiranja koeficijenta iz otelotvorenja predmetnog otkrića opisani na osnovu primera u kome se tehničko rešenje koristi za sve komponente video zapisa, gde se sve komponente odnose, npr. na R, G i B kod video zapisa RGB formata, ili Y, U i V (Y, Cb i Cr) kod video zapisa YUV formata, i slično. Opciono, postupak dekodiranja koeficijenata iz otelotvorenja predmetnog otkrića može da se koristi samo za određenu komponentu, na primer samo za Y komponentu YUV formata. Opciono, postupak dekodiranja koeficijenata iz otelotvorenja predmetnog otkrića može da se koristi za svaku komponentu zasebno, tj. zasebno se za svaku komponentu može kontrolisati da li će se koristiti.
[0631] [0223] Predmetna otelotvorenja obezbeđuju postupak dekodiranja koeficijenta koji se primenjuje na dekoder. Tok bitova se analizira radi dobijanja oznake video zapisa. Kada oznaka video zapisa pokazuje da video zapis zadovoljava prethodno zadati uslov, tok bitova se analizira radi dobijanja oznake reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta i koordinatnih informacija poslednjeg značajnog koeficijenta. Kada oznaka reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta pokazuje da je pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta obrnuta za trenutni blok, pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta se određuje izračunavanjem preko koordinatnih informacija poslednjeg značajnog koeficijenta. U skladu sa prethodno zadatim redosledom skeniranja, svi koeficijenti pre pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta su dekodirani radi određivanja koeficijenata trenutnog bloka. Na ovaj način, u slučaju kodiranja video zapisa sa velikom dubinom boje, velikom brzinom u bitovima, visokim kvalitetom ili kompresijom bez gubitaka, pošto se obrazac raspodele razlikuje od slučaja konvencionalnih video zapisa, tokom kodiranja koeficijenta, putem
smanjenja ili eliminacije brojnih elemenata sintakse koji se kodiraju u režimu konteksta, kao što su elementi sintakse o poziciji poslednjeg značajnog koeficijenta, oznake kodirane podblokovima, itd. ili vršenja transformacije koordinata u slučaju da su vrednosti koordinata poslednjeg značajnog koeficijenta prevelike, može se smanjiti utrošak resursa izazvan kodiranjem u toku bitova, te tako mogu biti poboljšani protok i brzina kodiranja za kodiranje koeficijenta. Pored toga, takođe može biti poboljšana efikasnost kompresije pošto redukovani ili eliminisani elementi sintakse imaju manji uticaj kod kodiranja video zapisa sa velikom dubinom boje, velikom brzinom u bitovima, visokim kvalitetom ili kompresijom bez gubitaka.
[0633] U još jednom otelotvorenju predmetnog otkrića, SL.11 ilustruje šematski dijagram toka postupka kodiranja koeficijenta koji je dat u otelotvorenjima otkrića. Kao što je ilustrovano na SL.11, ovaj postupak može da obuhvata sledeće.
[0635] U S1101 se određuje oznaka video zapisa i pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta.
[0637] U S1102, kada oznaka video zapisa pokazuje da video zapis zadovoljava prethodno postavljeni uslov, određuje se oznaka reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta.
[0639] U S1103, koordinatne informacije poslednjeg značajnog koeficijenta se određuju na osnovu pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta i oznake reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta.
[0641] U S1104, svi koeficijenti pre pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta su kodirani u skladu sa prethodno zadatim redosledom skeniranja, i informacije o bitovima koje su dobijene kodiranjem, oznaka video zapisa, i koordinatne informacije poslednjeg značajnog koeficijenta u vidu signala se šalju u tok bitova.
[0643] Treba napomenuti da se postupak kodiranja koeficijenta u otelotvorenjima predmetnog otkrića primenjuje na enkoder. Konkretno, na osnovu strukturne kompozicije enkodera 100 koji je ilustrovan na SL.8A, postupak kodiranja koeficijenta u otelotvorenjima predmetnog otkrića prvenstveno se primenjuje na „jedinicu za kodiranje entropije
[0644] 115“ enkodera 100. Jedinica za kodiranje entropije 115 može da koristi režim adaptivnog
binarnog aritmetičkog kodiranja koji se zasniva na modelu konteksta ili režimu premošćavanja da vrši kodiranje entropije na povezanim oznakama (ili elementima sintakse) i zatim ih u vidu signala šalje u tok bitova.
[0646] Takođe treba napomenuti da kodiranje koeficijenta, kako se uobičajeno naziva u standardima video zapisa, može da obuhvata kodiranje kao i dekodiranje. Tako kodiranje koeficijenta obuhvata postupak kodiranja koeficijenta na strani enkodera i postupak dekodiranja koeficijenta na strani dekodera. Otelotvorenje predmetnog otkrića je opisano u pogledu postupka kodiranja koeficijenta na strani enkodera.
[0648] Obično, kao što je slučaj kod konvencionalnog video zapisa, postupak kodiranja koeficijenta je isti kao postupci koji su dostupni u povezanom stanju struke. Međutim, za određeni slučaj, kao što je slučaj kodiranja video zapisa sa velikom dubinom boje, visokim kvalitetom, velikom brzinom u bitovima ili kompresijom bez gubitaka, otelotvorenja predmetnog otkrića mogu da modifikuju postupak dobijanja pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta. U ovom slučaju, u otelotvorenjima predmetnog otkrića, treba uvesti oznaku video zapisa i oznaku reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta kako bi se odredila pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta, nakon čega se svi koeficijenti koji prethode poziciji poslednjeg značajnog koeficijenta unutar trenutnog bloka kodiraju po prethodno zadatom redosledu skeniranja
[0650] U otelotvorenjima predmetnog otkrića, prvo je neophodno odrediti da li trenutni video zapis zadovoljava prethodno zadati uslov, koji može biti predstavljen oznakom video zapisa. U nekim otelotvorenjima, oznaka video zapisa t može biti određena na sledeći način.
[0652] Kada video zapis zadovoljava prethodno zadati uslov, utvrđeno je da oznaka video zapisa ima prvu vrednost. Alternativno, kada video zapis ne zadovoljava prethodno zadati uslov, utvrđeno je da oznaka video zapisa ima drugu vrednost.
[0654] Prva vrednost je ovde, 1 a druga vrednost je 0.
[0656] [0235] Treba napomenuti da, u drugom konkretnom primeru, prva vrednost takođe može biti postavljena na tačno, a druga vrednost takođe može biti postavljena na netačno. U još jednom konkretnom primeru, prva vrednost takođe može biti postavljena na 0, a druga vrednost
takođe može biti postavljena na 1. Opciono, prva vrednost takođe može biti postavljena na netačno, a druga vrednost takođe može biti postavljena na tačno.
[0658] Takođe se napominje da prethodno zadati uslov uključuje najmanje jedno od: velike dubine boje, visokog kvaliteta, velike brzine u bitovima, velike brzine smenjivanja kadrova ili kompresije bez gubitaka.
[0660] Nadalje, oznaka video zapisa može biti oznaka nivoa sekvence ili čak oznaka višeg nivoa, poput VUI, SEI, itd. Može da se utvrdi da li video zapis zadovoljava prethodno zadati uslov tako što će se utvrditi da li video zapis zadovoljava veliku dubinu boje, ili da li video zapis zadovoljava veliku brzinu u bitovima, ili da li video zapis zadovoljava visok kvalitet, ili da li video zapis zadovoljava komprimovanje bez gubitaka, itd. U nastavku je u vidu primera dat opis svakog od ova četiri slučaja.
[0662] U nekim otelotvorenjima, kada je oznaka video zapisa oznaka velike dubine boje, postupak može dalje da obuhvata sledeće.
[0664] Ukoliko video zapis ima veliku dubinu boje, utvrđeno je da oznaka velike dubine boje pokazuje da video zapis zadovoljava prethodno zadati uslov.
[0666] U nekim otelotvorenjima, kada je oznaka video zapisa oznaka velike brzine u bitovima, postupak može dalje da obuhvata sledeće.
[0668] Ukoliko video zapis ima veliku brzinu u bitovima, utvrđeno je da oznaka velike brzine u bitovima pokazuje da video zapis zadovoljava prethodno zadati uslov.
[0670] U nekim otelotvorenjima, kada je oznaka video zapisa oznaka visokog kvaliteta, postupak može dalje da obuhvata sledeće.
[0672] Ukoliko video zapis ima visok kvalitet, utvrđeno je da oznaka visokog kvaliteta pokazuje da video zapis zadovoljava prethodno zadati uslov.
[0674] U nekim otelotvorenjima, kada je oznaka video zapisa oznaka kompresije bez gubitaka, postupak može dalje da obuhvata sledeće.
[0675] Ukoliko video zapis ima kompresiju bez gubitaka, utvrđeno je da oznaka kompresije bez gubitaka pokazuje da video zapis zadovoljava prethodno zadati uslov.
[0677] Na primer, kada se kao jedan primer uzme nivo sekvence, oznaka video zapisa može biti oznaka velike dubine boje (predstavljena sa sps_high_bit_depth_flag) koja pokazuje da li je trenutna sekvenca video zapisa sekvenca sa velikom dubinom boje. Oznaka video zapisa takođe može biti oznaka velike brzine u bitovima (predstavljena sa sps_high_bit_rate_flag) koja pokazuje da li je trenutna sekvenca video zapisa sekvenca sa velikom brzinom u bitovima. Oznaka video zapisa takođe može biti neka druga oznaka koja pokazuje veliku dubinu boje, veliku brzinu u bitovima, visok kvalitet ili kompresiju bez gubitaka.
[0679] Nadalje, što se tiče oznake reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta, ona se može odrediti na sledeći način.
[0681] Ukoliko je pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta obrnuta za trenutni blok, utvrđeno je da oznaka reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta ima prvu vrednost. Ukoliko pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta nije obrnuta za trenutni blok, utvrđeno je da oznaka reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta ima drugu vrednost.
[0683] U otelotvorenjima predmetnog otkrića, oznaka reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta može da se predstavi sa reverse_last_sig_coeff_flag. Oznaka reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta ovde može biti barem oznaka: nivoa sekvence, nivoa slike, nivoa isečka, ili nivoa bloka, ili čak i oznaka višeg nivoa (npr. VUI, SEI, itd.), i ona ovde neće biti ograničena.
[0685] To jest, reverse_last_sig_coeff_flag može biti oznaka nivoa sekvence ili višeg nivoa, ili takođe može biti oznaka nivoa slike, oznaka nivoa isečka, oznaka nivoa bloka, i slično. Pored toga, oznaka nivoa bloka može da uključuje oznaku nivoa LCU, oznaku nivoa CU ili oznaku drugog nivoa bloka.
[0687] [0251] Tako, u jednom primeru u kome prva vrednost iznosi 1 a druga vrednost iznosi 0, ukoliko je utvrđeno da je pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta obrnuta za trenutni blok, onda oznaka reverse_last_sig_coeff_flag ima vrednost 1. Alternativno, ukoliko je utvrđeno da
pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta nije obrnuta za trenutni blok, onda reverse_last_sig_coeff_flag ima vrednost 0.
[0689] Nadalje, pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta može da obuhvata prvobitnu horizontalnu koordinatu i prvobitnu vertikalnu koordinatu poslednjeg značajnog koeficijenta. U slučaju da prvobitna horizontalna koordinata predstavlja horizontalno rastojanje od pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta do gornjeg levog ugla trenutnog bloka, a prvobitna vertikalna koordinata predstavlja vertikalno rastojanje od pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta do gornjeg levog ugla trenutnog bloka, koordinatne informacije poslednjeg značajnog koeficijenta mogu da se odrede na osnovu pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta i oznake reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta na sledeći način.
[0691] Ukoliko oznaka reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta ima prvu vrednost, koordinatne informacije poslednjeg značajnog koeficijenta se određuju izračunavanjem na osnovu prvobitne horizontalne koordinate i prvobitne vertikalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta. Alternativno, ukoliko oznaka reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta ima drugu vrednost, koordinatne informacije poslednjeg značajnog koeficijenta se određuju neposredno na osnovu prvobitne horizontalne koordinate i prvobitne vertikalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta.
[0693] Drugim rečima, u nekim otelotvorenjima, postupak dalje može da obuhvata sledeće.
[0695] Ukoliko oznaka reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta ima prvu vrednost, koordinatne informacije poslednjeg značajnog koeficijenta se određuju kao horizontalno rastojanje i vertikalno rastojanje od pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta do donjeg desnog ugla trenutnog bloka. Alternativno, ukoliko oznaka reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta ima drugu vrednost, koordinatne informacije poslednjeg značajnog koeficijenta se određuju kao horizontalno rastojanje i vertikalno rastojanje od pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta do gornjeg levog ugla trenutnog bloka.
[0697] [0256] Drugim rečima, koordinatne informacije poslednjeg značajnog koeficijenta su obično horizontalno rastojanje i vertikalno rastojanje između pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta i gornjeg levog ugla trenutnog bloka. Kod konvencionalnog video zapisa, većina značajnih koeficijenata je koncentrisana u gornjem levom uglu, a veliki region u donjem
desnom uglu ima koeficijente 0. Međutim, kod kodiranja video zapisa sa velikom dubinom boje, visokim kvalitetom ili velikom brzinom u bitovima, veliki broj značajnih koeficijenata takođe se javlja u donjem desnom uglu, tako da koordinatne informacije za poslednji značajni koeficijent obično imaju veće vrednosti. U ovom slučaju, radi smanjenja utroška resursa, tokom kodiranja koeficijenta potrebna je transformacija koordinata (što može biti reversno izračunavanje koordinata, to jest, nakon obrtanja koordinata, koordinatne informacije poslednjeg značajnog koeficijenta su horizontalno rastojanje i vertikalno rastojanje između pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta i donjeg desnog ugla trenutnog bloka). U ovom slučaju, reversno izračunavanje koordinata je takođe potrebno prilikom dekodiranja koeficijenta na dekoderu. Nakon ponovnog obrtanja, koordinatne informacije poslednjeg značajnog koeficijenta mogu da se dobiju kao horizontalno i vertikalno rastojanje između pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta i gornjeg levog ugla trenutnog bloka. Na ovaj način se može odrediti pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta.
[0699] Nadalje, u nekim otelotvorenjima, koordinatne informacije poslednjeg značajnog koeficijenta mogu da se odrede na osnovu prvobitne horizontalne koordinate i prvobitne vertikalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta na sledeći način.
[0701] Određuje se širina i visina trenutnog bloka. Horizontalna koordinata poslednjeg značajnog koeficijenta se dobija oduzimanjem prvobitne horizontalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta od širine trenutnog bloka. Vertikalna koordinata poslednjeg značajnog koeficijenta se dobija oduzimanjem prvobitne vertikalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta od visine trenutnog bloka. Koordinatne informacije poslednjeg značajnog koeficijenta se određuju na osnovu horizontalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta i vertikalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta.
[0703] Takođe treba napomenuti da trenutni blok ovde može biti blok bez transformacije svođenja na nulu ili blok nakon transformacije svođenja na nulu. Kada uzmemo blok nakon transformacije svođenja na nulu kao primer, širina trenutnog bloka je 1<<log2ZoTbWidth, i visina trenutnog bloka je 1<<log2ZoTbHeight. Zatim, u slučaju da oznaka reverse_last_sig_coeff_flag pokazuje da je pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta obrnuta (tj. vrednost reverse_last_sig_coeff_flag je 1):
[0704]
[0707] U prethodnom tekstu, (LastSignificantCoeffX, LastSignificantCoeffY) s desne strane jednačine predstavlja koordinatne informacije poslednjeg značajnog koeficijenta koje su dobijene neposredno (to jest, prvobitnu horizontalnu koordinatu i prvobitnu vertikalnu koordinatu poslednjeg značajnog koeficijenta), a (LastSignificantCoeffX, LastSignificantCoeffY) s leve strane jednačine predstavlja koordinatne informacije poslednjeg značajnog koeficijenta nakon obrtanja pozicije (to jest, koordinatne informacije poslednjeg značajnog koeficijenta koje se kao signal šalju u tok bitova u slučaju da je pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta obrnuta za trenutni blok).
[0709] U nekim otelotvorenjima, koordinatne informacije poslednjeg značajnog koeficijenta se mogu na sledeći način slati kao signal u tok bitova.
[0711] Informacije o prefiksu horizontalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta, informacije o prefiksu vertikalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta, informacije o sufiksu horizontalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta i informacije o sufiksu vertikalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta određuju se na osnovu koordinatnih informacija poslednjeg značajnog koeficijenta. Informacije o prefiksu horizontalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta, informacije o prefiksu vertikalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta, informacije o sufiksu horizontalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta i informacije o sufiksu vertikalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta u vidu signala se šalju u tok bitova.
[0713] Treba napomenuti da su informacije o prefiksu horizontalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta predstavljene sa last_sig_coeff_x_prefix. Informacije o prefiksu vertikalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta su predstavljene sa last_sig_coeff_y_prefix. Informacije o sufiksu horizontalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta su predstavljene sa last_sig_coeff_x_suffix. Informacije o sufiksu vertikalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta su predstavljene sa last_sig_coeff_y_suffix. Zatim se last_sig_coeff_x_prefix, last_sig_coeff_x_suffix, last_sig_coeff_y_prefix, i last_sig_coeff_y_suffix u vidu signala šalju u tok bitova tako da dekoder može da odredi koordinatne informacije poslednjeg značajnog koeficijenta putem raščlanjivanja toka bitova.
[0714] Na ovaj način, otelotvorenja predmetnog otkrića obezbeđuju modifikovani postupak za dobijanje pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta. To jest, u uobičajenim slučajevima, postupak kodiranja koeficijenta je isti kao postupak koji je dostupan u povezanom stanju struke. Na primer, određeni slučajevi mogu da se odnose na kodiranje video zapisa sa velikom dubinom boje, visokim kvalitetom ili velikom brzinom u bitovima, ili na kodiranje video zapisa sa kompresijom bez gubitaka. Uobičajeno, kao što je ilustrovano na SL.10A, horizontalna koordinata poslednjeg značajnog koeficijenta, tj. horizontalno rastojanje u odnosu na gornji levi ugao trenutnog bloka, kodirana je u last_sig_coeff x_prefix i last_sig_coeff_x_suffix, dok je vertikalna koordinata pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta, tj. vertikalno rastojanje u odnosu na gornji levi ugao trenutnog bloka, kodirana u last_sig_coeff_y_prefix i last_sig_coeff_y_suffix. Poređenja radi, u slučaju kodiranja video zapisa sa velikom dubinom boje, visokim kvalitetom, velikom brzinom u bitovima ili kompresijom bez gubitaka, pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta obično je blizu donjeg desnog ugla regiona svih mogućih značajnih koeficijenata trenutnog bloka. U ovom slučaju, kao što je ilustrovano na SL.10B, horizontalno rastojanje pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta u odnosu na donji desni ugao regiona svih mogućih značajnih koeficijenata trenutnog bloka kodirano je u last_sig_coeff_x_prefix i last_sig_coeff_x_suffix, a vertikalno rastojanje pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta u odnosu na donji desni ugao regiona svih mogućih značajnih koeficijenata trenutnog bloka je kodirano u last_sig_coeff_y_prefix, last_sig_coeff_y_suffix. Stoga, u otelotvorenjima predmetnog otkrića, oznaka reverse_last_sig_coeff_flag se uvodi kako bi mogao da se reši problem većeg utroška resursa koji je uzrokovan kodiranjem većih vrednosti u toku bitova.
[0716] Nadalje, kada oznaka video zapisa pokazuje da video zapis zadovoljava prethodno zadati uslov, svi koeficijenti čije kodiranje može biti potrebno mogu podrazumevano biti označeni kao koeficijenti koje treba kodirati. Drugim rečima, više se ne koristi pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta, već se svi mogući značajni koeficijenti trenutnog bloka skeniraju po prethodno zadatom redosledu skeniranja. Tako, otelotvorenja predmetnog otkrića takođe mogu uvesti oznaku poslednjeg omogućenog koeficijenta za određivanje da li se pozicija poslednjeg koeficijenta koristi za trenutni blok.
[0718] U nekim otelotvorenjima, kada oznaka video zapisa pokazuje da video zapis zadovoljava prethodno zadati uslov, postupak može dalje da obuhvata sledeće.
[0719] Određuje se oznaka poslednjeg omogućenog koeficijenta. Kada oznaka poslednjeg omogućenog koeficijenta pokazuje da se za trenutni blok koristi pozicija poslednjeg koeficijenta, svi koeficijenti koji prethode poziciji poslednjeg koeficijenta se kodiraju po prethodno zadatom redosledu skeniranja, a informacije iz bitova dobijene kodiranjem, oznaka video zapisa i oznaka poslednjeg omogućenog koeficijenta šalju se u tok bitova u vidu signala.
[0721] Napominje se da oznaka poslednjeg omogućenog koeficijenta može biti predstavljena sa default_last_coeff_enabled_flag. U otelotvorenjima predmetnog otkrića, oznaka poslednjeg omogućenog koeficijenta može biti oznaka jednog od sledećeg: nivoa sekvence, nivoa slike, nivoa isečka i nivoa bloka, ili čak oznaka višeg nivoa (npr. VUI, SEI, itd.), i ona ovde nije ograničena.
[0723] Treba napomenuti da, što se tiče oznake omogućenog poslednjeg koeficijenta, u nekim otelotvorenjima, oznaka omogućenog poslednjeg koeficijenta može da se odredi na sledeći način.
[0725] Kada se pozicija poslednjeg koeficijenta koristi za trenutni blok, utvrđeno je da oznaka poslednjeg omogućenog koeficijenta ima prvu vrednost. Alternativno, kada se pozicija poslednjeg koeficijenta ne koristi za trenutni blok, utvrđeno je da oznaka poslednjeg omogućenog koeficijenta ima drugu vrednost.
[0727] To jest, u jednom primeru u kome prva vrednost iznosi 1 a druga vrednost iznosi 0, ukoliko je utvrđeno da se pozicija poslednjeg koeficijenta koristi za trenutni blok, onda oznaka default_last_coeff_enabled_flag ima vrednost 1. Alternativno, ukoliko je utvrđeno da se pozicija poslednjeg koeficijenta ne koristi za trenutni blok, onda default_last_coeff_enabled_flag ima vrednost 0.
[0729] Nadalje, kod pozicije poslednjeg koeficijenta, u nekim otelotvorenjima, pozicija poslednjeg koeficijenta je pozicija u donjem desnom uglu matrice koju formiraju svi mogući značajni koeficijenti u trenutnom bloku. Alternativno, pozicija poslednjeg koeficijenta je poslednja pozicija prilikom skeniranja svih mogućih značajnih koeficijenata u trenutnom bloku prema prethodno zadatom redosledu skeniranja.
[0730] Treba napomenuti da, u otelotvorenjima otkrića, pozicija poslednjeg koeficijenta ne predstavlja poziciju poslednjeg značajnog koeficijenta. Razlog je taj što koeficijent na poziciji poslednjeg koeficijenta može imati vrednost 0, dok koeficijent na poziciji poslednjeg značajnog koeficijenta ne sme imati vrednost 0.
[0732] U jednom konkretnom primeru, postupak može dalje da obuhvata postavljanje pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta kao pozicije poslednjeg koeficijenta.
[0734] To jest, u otelotvorenjima predmetnog otkrića, i dalje može da se koristi pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta, u kom slučaju pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta treba da se postavi kao poslednja pozicija svih koeficijenata koji ne mogu imati vrednost nula u trenutnom bloku po prethodno zadatom redosledu skeniranja.
[0736] Nadalje, pozicija poslednjeg koeficijenta može da se predstavi sa (LastCoeffX, LastCoeffY), tj. poslednjom pozicijom svih mogućih značajnih koeficijenata u trenutnom bloku po prethodno zadatom redosledu skeniranja. U nekim otelotvorenjima, postupak dalje može da obuhvata sledeće.
[0738] Određuju se širina i visina transformacionog bloka dobijene prethodno zadatom operacijom na trenutnom bloku. Koordinatne informacije donjeg desnog ugla transformacionog bloka dobijene su izračunavanjem koordinata na osnovu širine i visine transformacionog bloka. Pozicija poslednjeg koeficijenta se određuje na osnovu koordinatnih informacija donjeg desnog ugla transformacionog bloka.
[0740] Prethodno zadata operacija ovde uključuje barem operaciju svođenja na nulu.
[0742] Treba napomenuti da (LastCoeffX, LastCoeffY) predstavlja koordinatne informacije donjeg desnog ugla transformacionog bloka nakon svođenja na nulu, gde se (LastCoeffX, LastCoeffY) dobija na sledeći način:
[0743] Tako, ako oznaka default_last_coeff_enabled_flag ima vrednost 1, onda pozicija poslednjeg koeficijenta može da se odredi na osnovu (LastCoeffX, LastCoeffY).
[0745] U konkretnom primeru, i dalje se koristi pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta, u kom slučaju pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta može da se postavi kao poslednja pozicija svih mogućih nultih koeficijenata u trenutnom bloku po prethodno zadatom redosledu skeniranja. U nekim otelotvorenjima, postupak dalje može da obuhvata sledeće.
[0747] Kada je pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta postavljena da bude pozicija poslednjeg koeficijenta, pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta se određuje na osnovu koordinatnih informacija donjeg desnog ugla transformacionog bloka.
[0749] To jest, pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta može biti predstavljena sa (LastSignificantCoeffX, LastSignificantCoeffY), gde se (LastSignificantCoeffX, LastSignificantCoeffY) dobija na sledeći način:
[0752]
[0755] Iznad, (LastSignificantCoeffX, LastSignificantCoeffY) predstavlja koordinatne informacije donjeg desnog ugla transformacionog bloka nakon svođenja na nulu. Ako vrednost oznake default_last_coeff_enabled_flag iznosi 1, onda pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta može da se odredi na osnovu (LastSignificantCoeffX, LastSignificantCoeffY).
[0757] Nadalje, u slučaju da se pozicija poslednjeg koeficijenta ne koristi za trenutni blok, postupak dalje može da obuhvata sledeće.
[0759] [0286] Utvrđene su informacije o prefiksu horizontalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta, informacije o prefiksu vertikalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta, informacije o sufiksu horizontalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta i informacije o sufiksu vertikalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta. Pozicija poslednjeg
značajnog koeficijenta se određuje na osnovu informacija o prefiksu horizontalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta, informacija o prefiksu vertikalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta, informacija o sufiksu horizontalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta i informacija o sufiksu vertikalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta. Svi koeficijenti koji prethode poziciji poslednjeg značajnog koeficijenta se kodiraju po prethodno zadatom redosledu skeniranja i informacije o prefiksu horizontalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta, informacija o prefiksu vertikalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta, informacije o sufiksu horizontalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta i informacije o sufiksu vertikalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta šalju se u tok bitova u vidu signala.
[0761] Ako se pozicija poslednjeg koeficijenta ne koristi za trenutni blok, treba napomenuti da je neophodno utvrditi poziciju poslednjeg značajnog koeficijenta. Konkretno, potrebno je utvrditi last_sig_coeff_x_prefix, last_sig_coeff_x_suffix, last_sig_coeff_y_prefix, i last_sig_coeff_y_suffix. Zatim se last_sig_coeff_x_prefix, last_sig _coeff_x_suffix, last_sig_coeff_y_prefix, i last_sig_coeff_y_suffix u vidu signala šalju u tok bitova.
[0763] Na ovaj način, tokom kodiranja koeficijenta, kodiranje je podrazumevano potrebno za sve koeficijente čije kodiranje može biti potrebno. To jest, u uobičajenim slučajevima, postupak kodiranja koeficijenta je isti kao postupak koji je dostupan u povezanom stanju struke. Na primer, određeni slučajevi mogu da se odnose na kodiranje video zapisa sa velikom dubinom boje, visokim kvalitetom ili velikom brzinom u bitovima, ili na kodiranje video zapisa sa kompresijom bez gubitaka. Kodiranje je podrazumevano potrebno za sve koeficijente čije kodiranje može biti potrebno, tj. više se ne koristi pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta, već se svi mogući značajni koeficijenti trenutnog bloka skeniraju po prethodno zadatom redosledu skeniranja. Drugim rečima, poslednja pozicija koeficijenata koje je potrebno kodirati zadata je kao poslednja pozicija svih mogućih značajnih koeficijenata trenutnog bloka po prethodno zadatom redosledu skeniranja. Ova pozicija je obično donji desni ugao matrice koju formiraju svi mogući značajni koeficijenti trenutnog bloka. Stoga, u otelotvorenjima predmetnog otkrića može biti uvedena oznaka default_last_coeff_enabled_flag, tako da elementi sintakse koji se odnose na poziciju poslednjeg značajnog koeficijenta mogu biti umanjeni ili čak eliminisani, što može smanjiti utrošak resursa i pomoći da se izbegnu gubici.
[0764] Nadalje, kada oznaka video zapisa pokazuje da video zapis zadovoljava prethodno zadati uslov, može biti podrazumevano da je kodiranje potrebno za sve podblokove koji se skeniraju. U ovom slučaju, nije potrebno da se oznaka sb_coded_flag prenosi u tok bitova, tj. ni enkoder ni dekoder ne moraju da obrađuju ovu oznaku, što može ubrzati kodiranje. Stoga, u otelotvorenjima predmetnog otkrića, oznaka podrazumevano kodiranog podbloka se uvodi kako bi se odredilo da li se podblok koji se dekodira u trenutnom bloku podrazumevano kodira.
[0766] U nekim otelotvorenjima, kada oznaka video zapisa pokazuje da video zapis zadovoljava prethodno zadati uslov, postupak može dalje da obuhvata sledeće.
[0768] Određuje se oznaka podrazumevano kodiranog podbloka za podblok koji se kodira u trenutnom bloku. Kada oznaka podrazumevano kodiranog podbloka pokazuje da se podblok koji se kodira podrazumevano kodira, kodiraju se svi koeficijenti u podbloku koji se kodira, i informacije iz bitova koji su dobijeni kodiranjem i oznaka podrazumevano kodiranog podbloka se u vidu signala šalju u tok bitova.
[0770] Napominje se da oznaka podrazumevanog podbloka može biti predstavljena sa default_sb_coded_flag. U otelotvorenjima predmetnog otkrića, oznaka podrazumevano kodiranog podbloka može biti oznaka jednog od sledećeg: nivoa sekvence, nivoa slike, nivoa isečka i nivoa bloka, ili čak može biti oznaka višeg nivoa (npr. VUI, SEI, itd.), i ona ovde nije ograničena.
[0772] Takođe se napominje da za oznaku podrazumevano kodiranog podbloka, u nekim otelotvorenjima, oznaka podrazumevano kodiranog podbloka za podblok koji se kodira može da se odredi na sledeći način.
[0774] Ukoliko je kodiranje podrazumevano za podblok koji se kodira, utvrđeno je da oznaka podrazumevano kodiranog podbloka ima prvu vrednost. Alternativno, ukoliko kodiranje za podblok koji se kodira nije podrazumevano, utvrđeno je da oznaka podrazumevano kodiranog podbloka ima drugu vrednost.
[0776] [0295] To jest, u jednom primeru u kome prva vrednost iznosi 1 a druga vrednost iznosi 0, ukoliko je utvrđeno da je kodiranje podrazumevano potrebno za podblok koji se kodira,
oznaka default_sb_coded_flag ima vrednost 1. Alternativno, ukoliko je utvrđeno da kodiranje nije podrazumevano potrebno za podblok koji se kodira, oznaka default_sb_coded_flag ima vrednost 0.
[0778] U slučaju kada je za podblok koji se dekodira podrazumevano potrebno kodiranje, vrednost oznake default_sb_coded_flag iznosi 1, što znači da vrednost oznake sb_coded_flag iznosi 1, tj. nije potrebno dekodirati sb_coded_flag. Međutim, u slučaju da za blok koji se dekodira nije podrazumevano potrebno kodiranje, to jest, oznaka podrazumevano kodiranog podbloka pokazuje da za podblok koji se kodira nije podrazumevano kodiranje, u nekim otelotvorenjima, postupak dalje može da obuhvata određivanje oznake kodiranog podbloka za podblok koji se kodira i signalizaciju oznake kodiranog podbloka u tok bitova.
[0780] Nadalje, u nekim otelotvorenjima, oznaka podrazumevano kodiranog podbloka za podblok koji se kodira može da se odredi na sledeći način.
[0782] Ukoliko je kodiranje potrebno za podblok koji se kodira, utvrđeno je da oznaka podrazumevano kodiranog podbloka ima prvu vrednost. Alternativno, ukoliko svi koeficijenti u podbloku imaju vrednost 0, utvrđeno je da oznaka podrazumevano kodiranog podbloka ima drugu vrednost.
[0784] U otelotvorenjima predmetnog otkrića, oznaka kodiranog podbloka može da se predstavi sa sb_coded_flag. Uzimajući kao primer prvu vrednost koja iznosi 1 i drugu vrednost koja iznosi 0, ako je utvrđeno da je potrebno kodirati podblok koji se kodira, što znači da podblok koji se kodira sadrži koeficijente različite od nule koji se kodiraju, oznaka sb_coded_flag ima vrednost 1. Alternativno, ako je utvrđeno da kodiranje nije potrebno za podblok koji se kodira, što znači da svi koeficijenti u podbloku koji se kodira imaju vrednost 0, oznaka sb_coded_flag ima vrednost 0.
[0786] [0300] Na ovaj način, u određenim slučajevima, prilikom kodiranja koeficijenta, za sve skenirane podblokove podrazumevano je potrebno kodiranje, ili svi skenirani podblokovi podrazumevano sadrže značajne koeficijente. To jest, u uobičajenim slučajevima, postupak kodiranja koeficijenta je isti kao postupak koji je dostupan u povezanom stanju struke. Na primer, određeni slučajevi mogu da se odnose na kodiranje video zapisa sa velikom dubinom boje, visokim kvalitetom ili velikom brzinom u bitovima, ili na kodiranje video zapisa sa
kompresijom bez gubitaka. U ovom slučaju, postoji veliki broj značajnih koeficijenata i potrebno je kodirati skoro sve skenirane podblokove, ili, drugim rečima, skoro svi skenirani podblokovi sadrže značajne koeficijente. Tako, nije potrebno prenositi oznaku sb_coded_flag u tok bitova, i enkoder/dekoder ne mora da obrađuje ovu oznaku, što omogućava veću brzinu kodiranja. U ovom slučaju takođe dolazi do malog poboljšanja performansi kompresije usled otklanjanja skoro nepostojeće oznake.
[0788] Predmetna otelotvorenja dalje obezbeđuju postupak kodiranja koeficijenta koji se primenjuje na enkoder. Određuje se oznaka video zapisa i pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta. Kada oznaka video zapisa pokazuje da video zapis zadovoljava prethodno postavljeni uslov, određuje se oznaka reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta. Koordinatne informacije poslednjeg značajnog koeficijenta se određuju na osnovu pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta i oznake reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta. Svi koeficijenti pre pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta su kodirani u skladu sa prethodno zadatim redosledom skeniranja, i informacije o bitovima koje su dobijene kodiranjem, oznaka video zapisa i koordinatne informacije poslednjeg značajnog koeficijenta se šalju u vidu signala u tok bitova. Na ovaj način, u slučaju kodiranja video zapisa sa velikom dubinom boje, velikom brzinom u bitovima, visokim kvalitetom ili kompresijom bez gubitaka, pošto se obrazac raspodele razlikuje od slučaja konvencionalnih video zapisa, tokom kodiranja koeficijenta, putem smanjenja ili eliminacije brojnih elemenata sintakse koji se kodiraju u režimu konteksta, kao što su elementi sintakse o poziciji poslednjeg značajnog koeficijenta, oznake kodirane podblokovima, itd. ili vršenja transformacije koordinata u slučaju da su vrednosti koordinata poslednjeg značajnog koeficijenta prevelike, može se smanjiti utrošak resursa izazvan kodiranjem u toku bitova, te tako mogu biti poboljšani protok i brzina kodiranja za kodiranje koeficijenta. Pored toga, takođe može biti poboljšana efikasnost kompresije pošto redukovani ili eliminisani elementi sintakse imaju manji uticaj kod kodiranja video zapisa sa velikom dubinom boje, velikom brzinom u bitovima, visokim kvalitetom ili kompresijom bez gubitaka.
[0790] U još jednom otelotvorenju predmetnog otkrića, na osnovu istog koncepta kao što je bio slučaj sa prethodnim otelotvorenjima, SL.12 ilustruje šematski strukturni dijagram enkodera 120 koji je obezbeđen u otelotvorenjima otkrića. Kao što je ilustrovano na SL.12, enkoder 120 može da obuhvata prvu jedinicu za određivanje 1201 i jedinicu za kodiranje 1202.
[0791] Prva jedinica za određivanje 1201 je konfigurisana za određivanje oznake video zapisa i pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta, kao i određivanje oznake reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta kada oznaka video zapisa pokazuje da video zapis zadovoljava prethodno zadati uslov.
[0793] Prva jedinica za određivanje 1201 je dalje konfigurisana da odredi koordinatne informacije poslednjeg značajnog koeficijenta na osnovu pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta i oznake reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta.
[0795] Jedinica za kodiranje 1202 je konfigurisana da kodira sve koeficijente koji prethode poziciji poslednjeg značajnog koeficijenta po prethodno zadatom redosledu skeniranja, i da u vidu signala šalje informacije iz bitova koje su dobijene kodiranjem, oznaku video zapisa i koordinatne informacije poslednjeg značajnog koeficijenta u tok bitova.
[0797] U nekim otelotvorenjima, prva jedinica za određivanje 1201 je dalje konfigurisana da odredi da oznaka video zapisa ima prvu vrednost kada video zapis zadovoljava prethodno zadati uslov, ili da odredi da oznaka video zapisa ima drugu vrednost kada video zapis ne zadovoljava prethodno zadati uslov.
[0799] U nekim otelotvorenjima, prethodno zadati uslov uključuje najmanje jedno od: velike dubine boje, visokog kvaliteta, velike brzine u bitovima, velike brzine smenjivanja kadrova ili kompresije bez gubitaka.
[0801] U nekim otelotvorenjima, prva jedinica za određivanje 1201 je dalje konfigurisana da odredi da oznaka reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta ima prvu vrednost kada je pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta obrnuta za trenutni blok, ili da odredi da oznaka reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta ima drugu vrednost kada pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta nije obrnuta za trenutni blok.
[0803] [0309] U nekim otelotvorenjima, pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta obuhvata prvobitnu horizontalnu koordinatu i prvobitnu vertikalnu koordinatu poslednjeg značajnog koeficijenta, gde prvobitna horizontalna koordinata predstavlja horizontalno rastojanje od pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta do gornjeg levog ugla trenutnog bloka, a prvobitna
vertikalna koordinata predstavlja vertikalno rastojanje od pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta do gornjeg levog ugla trenutnog bloka.
[0805] Shodno tome, prva jedinica za određivanje 1201 je dalje konfigurisana da vrši sledeće: kada oznaka reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta ima prvu vrednost, odredi koordinatne informacije poslednjeg značajnog koeficijenta putem izračunavanja na osnovu prvobitne horizontalne koordinate i prvobitne vertikalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta, ili, kada oznaka reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta ima drugu vrednost, odredi koordinatne informacije poslednjeg značajnog koeficijenta neposredno na osnovu prvobitne horizontalne koordinate i prvobitne vertikalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta.
[0807] U nekim otelotvorenjima, prva jedinica za određivanje 1201 je dalje konfigurisana da: odredi širinu i visinu trenutnog bloka; dobije horizontalnu koordinatu poslednjeg značajnog koeficijenta putem oduzimanja prvobitne horizontalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta od širine trenutnog bloka; dobije vertikalnu koordinatu poslednjeg značajnog koeficijenta putem oduzimanja prvobitne vertikalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta od visine trenutnog bloka; i da odredi koordinatne informacije poslednjeg značajnog koeficijenta na osnovu horizontalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta i vertikalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta.
[0809] U nekim otelotvorenjima, prva jedinica za određivanje 1201 je dalje konfigurisana da vrši sledeće: kada oznaka reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta ima prvu vrednost, odredi koordinatne informacije poslednjeg značajnog koeficijenta kao horizontalno rastojanje i vertikalno rastojanje od pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta do donjeg desnog ugla trenutnog bloka; ili, kada oznaka reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta ima drugu vrednost, odredi koordinatne informacije poslednjeg značajnog koeficijenta kao horizontalno rastojanje i vertikalno rastojanje od pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta do gornjeg levog ugla trenutnog bloka.
[0811] [0313] U nekim otelotvorenjima, jedinica za kodiranje 1202 je dalje konfigurisana da odredi informacije o prefiksu horizontalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta, informacije o prefiksu vertikalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta, informacije o sufiksu horizontalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta i informacije o sufiksu
vertikalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta na osnovu koordinatnih informacija poslednjeg značajnog koeficijenta, i da u vidu signala pošalje informacije o prefiksu horizontalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta, informacije o prefiksu vertikalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta, informacije o sufiksu horizontalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta i informacije o sufiksu vertikalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta u tok bitova.
[0813] U nekim otelotvorenjima, oznaka za reversnu poziciju poslednjeg značajnog koeficijenta je barem zastava izabrana na jednom od: nivoa sekvence, nivoa slike, nivoa isečka ili nivoa bloka.
[0815] U nekim otelotvorenjima, prva jedinica za određivanje 1201 je dalje konfigurisana da odredi oznaku poslednjeg omogućenog koeficijenta kada oznaka video zapisa pokazuje da video zapis zadovoljava prethodno zadati uslov.
[0817] Jedinica za kodiranje 1202 je dalje konfigurisana da vrši sledeće: kada oznaka poslednjeg omogućenog koeficijenta pokazuje da se za trenutni blok koristi pozicija poslednjeg koeficijenta, kodira sve koeficijente koji prethode poziciji poslednjeg koeficijenta po prethodno zadatom redosledu skeniranja i u vidu signala šalje informacije iz bitova dobijene kodiranjem, oznaku video zapisa i oznaku poslednjeg omogućenog koeficijenta u tok bitova.
[0819] U nekim otelotvorenjima, prva jedinica za određivanje 1201 je dalje konfigurisana da vrši sledeće: kada se pozicija poslednjeg koeficijenta koristi za trenutni blok, odredi da oznaka omogućenog poslednjeg koeficijenta ima prvu vrednost; ili, kada se pozicija poslednjeg koeficijenta ne koristi za trenutni blok, odredi da oznaka poslednjeg omogućenog koeficijenta ima drugu vrednost.
[0821] U nekim otelotvorenjima, pozicija poslednjeg koeficijenta je pozicija u donjem desnom uglu matrice koju formiraju svi mogući značajni koeficijenti u trenutnom bloku, ili, pozicija poslednjeg koeficijenta je poslednja pozicija prilikom skeniranja svih mogućih značajnih koeficijenata u trenutnom bloku na osnovu prethodno zadatog redosleda skeniranja.
[0822] U nekim otelotvorenjima, prva jedinica za određivanje 1201 je dalje konfigurisana da postavi poziciju poslednjeg značajnog koeficijenta tako da ona bude pozicija poslednjeg koeficijenta.
[0824] U nekim otelotvorenjima, prva jedinica za određivanje 1201 je dalje konfigurisana da odredi širinu i visinu transformacionog bloka dobijene prethodno zadatom operacijom na trenutnom bloku, da dobije koordinatne informacije donjeg desnog ugla transformacionog bloka putem izračunavanja koordinata na osnovu širine i visine transformacionog bloka, i da odredi poziciju poslednjeg koeficijenta na osnovu koordinatnih informacija donjeg desnog ugla transformacionog bloka.
[0826] U nekim otelotvorenjima, prethodno zadata operacija obuhvata barem operaciju svođenja na nulu.
[0828] U nekim otelotvorenjima, prva jedinica za određivanje 1201 je dalje konfigurisana da odredi poziciju poslednjeg značajnog koeficijenta na osnovu koordinatnih informacija donjeg desnog ugla transformacionog bloka kada je pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta određena kao pozicija poslednjeg koeficijenta.
[0830] U nekim otelotvorenjima, prva jedinica za određivanje 1201 je dalje konfigurisana da: kada se pozicija poslednjeg koeficijenta ne koristi za trenutni blok, odredi informacije o prefiksu horizontalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta, informacije o prefiksu vertikalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta, informacije o sufiksu horizontalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta i informacije o sufiksu vertikalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta, i da odredi poziciju poslednjeg značajnog koeficijenta na osnovu informacija o prefiksu horizontalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta, informacija o prefiksu vertikalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta, informacija o sufiksu horizontalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta i informacija o sufiksu vertikalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta.
[0832] [0324] U nekim otelotvorenjima, jedinica za kodiranje 1202 je dalje konfigurisana da kodira sve koeficijente koji prethode poziciji poslednjeg značajnog koeficijenta po prethodno zadatom redosledu skeniranja i da informacije o prefiksu horizontalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta, informacije o prefiksu vertikalne koordinate poslednjeg značajnog
koeficijenta, informacije o sufiksu horizontalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta i informacije o sufiksu vertikalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta šalje u tok bitova u vidu signala.
[0834] U nekim otelotvorenjima, oznaka poslednjeg omogućenog koeficijenta je barem oznaka izabrana na jednom od sledećih nivoa: nivoa sekvence, nivoa slike, nivoa isečka ili nivoa bloka.
[0836] U nekim otelotvorenjima, prva jedinica za određivanje 1201 je dalje konfigurisana da: kada oznaka video zapisa pokazuje da video zapis zadovoljava prethodno zadati uslov, odredi oznaku podrazumevano kodiranog podbloka za podblok koji se kodira u trenutnom bloku.
[0838] Jedinica za kodiranje 1202 je dalje konfigurisana da: kada oznaka podrazumevano kodiranog podbloka pokazuje da se podblok koji se kodira podrazumevano kodira, kodira sve koeficijente u podbloku koji se kodira, i informacije iz bitova koji su dobijeni kodiranjem i oznaka podrazumevano kodiranog podbloka u vidu signala šalje u tok bitova.
[0840] U nekim otelotvorenjima, prva jedinica za određivanje 1201 je dalje konfigurisana da: kada oznaka podrazumevano kodiranog podbloka pokazuje da za podblok koji se kodira nije podrazumevano kodiranje, odredi oznaku kodiranog podbloka za podblok koji se kodira i u vidu signala šalje oznaku kodiranog podbloka u tok bitova.
[0842] U nekim otelotvorenjima, prva jedinica za određivanje 1201 je dalje konfigurisana da odredi da oznaka podrazumevano kodiranog podbloka ima prvu vrednost kada je kodiranje podrazumevano za podblok koji se kodira, ili da odredi da oznaka podrazumevano kodiranog podbloka ima drugu vrednost kada kodiranje nije podrazumevano za podblok koji se kodira.
[0844] U nekim otelotvorenjima, prva jedinica za određivanje 1201 je dalje konfigurisana da odredi da oznaka kodiranog podbloka ima prvu vrednost kada je kodiranje potrebno za podblok, ili da odredi da oznaka kodiranog podbloka ima drugu vrednost kada svi koeficijenti u podbloku imaju vrednost 0.
[0845] U nekim otelotvorenjima, oznaka podrazumevano kodiranog podbloka je barem oznaka izabrana na jednom od sledećih nivoa: nivoa sekvence, nivoa slike, nivoa isečka ili nivoa bloka.
[0847] U nekim otelotvorenjima, prva vrednost je 1, a druga vrednost je 0.
[0849] U nekim otelotvorenjima, prva jedinica za određivanje 1201 je dalje konfigurisana da: kada je oznaka video zapisa oznaka velike dubine boje, odredi da oznaka velike dubine boje pokazuje da video zapis zadovoljava prethodno zadati uslov ako video zapis zadovoljava veliku dubinu boje.
[0851] U nekim otelotvorenjima, prva jedinica za određivanje 1201 je dalje konfigurisana da: kada je oznaka video zapisa oznaka velike brzine u bitovima, odredi da oznaka velike brzine u bitovima pokazuje da video zapis zadovoljava prethodno zadati uslov ako video zapis zadovoljava veliku brzinu u bitovima.
[0853] U nekim otelotvorenjima, prva jedinica za određivanje 1201 je dalje konfigurisana da: kada je oznaka video zapisa oznaka visokog kvaliteta, odredi da oznaka visokog kvaliteta boje pokazuje da video zapis zadovoljava prethodno zadati uslov ako video zapis zadovoljava visok kvalitet.
[0855] U nekim otelotvorenjima, prva jedinica za određivanje 1201 je dalje konfigurisana da: kada je oznaka video zapisa oznaka kompresije bez gubitaka, odredi da oznaka kompresije bez gubitaka pokazuje da video zapis zadovoljava prethodno zadati uslov ako video zapis zadovoljava kompresiju bez gubitaka.
[0857] Može se razumeti da, u otelotvorenjima predmetnog otkrića, „jedinica“ može biti deo kola, deo procesora, deo programa ili softvera, itd., i takođe može biti modul, ili može biti nemodularna. Štaviše, svaka komponenta u otelotvorenju može biti integrisana u jednu procesorsku jedinicu, ili svaka jedinica može fizički zasebno postojati, ili dve ili više jedinica mogu biti integrisane u jednu jedinicu. Gornje integrisane jedinice mogu biti implementirane u obliku hardverskih ili softverskih funkcionalnih modula.
[0858] Integrisana jedinica, kada se implementira u obliku softverskog funkcionalnog modula i ne prodaje se niti se koristi kao zaseban proizvod, može biti uskladištena u medijumu za snimanje koji može da se očita putem računara. Na osnovu prethodnog objašnjenja, tehničko rešenje iz predmetnog otkrića, ili deo ili celina tehničkog rešenja koje suštinski doprinosi postojećem stanju struke, može biti otelotvoreno u obliku softverskog proizvoda. Računarski softverski proizvod se skladišti u medijumu za skladištenje i sadrži brojna uputstva koja omogućavaju računaru (koji može biti lični računar, server, ili mrežni uređaj, itd.) ili procesoru da obavi sve ili neke operacije postupka iz ovog otkrića. Prethodno pomenuti medijum za skladištenje uključuje: USB fleš memorije, prenosive hard diskove, memoriju samo za čitanje (ROM), radnu memoriju (RAM), diskove ili CD-ROM-ove i druge medijume koji mogu da skladište programski kod.
[0860] Tako, otelotvorenja predmetnog otkrića obezbeđuju računarski medijum za skladištenje koji se primenjuje na enkoder 120. Računarski medijum za skladištenje skladišti računarski program koji, kada ga prvi procesor izvrši, implementira postupak koji je opisan u bilo kom od prethodnih otelotvorenja.
[0862] Na osnovu sastava prethodno pomenutog enkodera 120 i računarskog medijuma za skladištenje, uz pozivanje na SL.13, SL.13 je šematski dijagram specifične strukture hardvera enkodera 120 koji je obezbeđen u otelotvorenju predmetnog otkrića. Kao što je ilustrovano na SL.13, enkoder 120 može da obuhvata prvi komunikacioni interfejs 1301, prvu memoriju 1302 i prvi procesor 1303. Te komponente su međusobno povezane preko sistema prve magistrale 1304. Može se razumeti da je prvi sistem magistrale 1304 konfigurisan da implementira komunikaciju na bazi povezanosti ovih komponenata. Pored magistrale podataka, prvi sistem magistrale 1304 takođe obuhvata magistralu napajanja, kontrolnu magistralu i magistralu signala statusa. Međutim, radi jasnog objašnjenja, različite magistrale su označene kao prvi sistem magistrale 1304 na SL.13.
[0864] Prvi komunikacioni interfejs 1301 je konfigurisan da prima i šalje signale tokom procesa slanja i prijema informacija sa drugim eksternim elementima mreže.
[0866] Prva memorija 1302 je konfigurisana da skladišti računarski program koji može da se pokrene na prvom procesoru 1303.
[0867] Prvi procesor 1303 je konfigurisan da vrši sledeće operacije kada se računarski program pokrene.
[0869] Određuje se oznaka video zapisa i pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta. Kada oznaka video zapisa pokazuje da video zapis zadovoljava prethodno postavljeni uslov, određuje se oznaka reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta. Koordinatne informacije poslednjeg značajnog koeficijenta se određuju na osnovu pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta i oznake reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta. Svi koeficijenti pre pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta su kodirani u skladu sa prethodno zadatim redosledom skeniranja, i informacije o bitovima koje su dobijene kodiranjem, oznaka video zapisa i koordinatne informacije poslednjeg značajnog koeficijenta se šalju u vidu signala u tok bitova.
[0871] Biće jasno da prva memorija 1302 u otelotvorenjima predmetnog otkrića može biti nestalna memorija ili stalna memorija, ili može da uključuje nestalnu kao i stalnu memoriju. Stalna memorija može biti memorija samo za čitanje (ROM), programabilna memorija samo za čitanje (PROM), izbrisiva programabilna memorija samo za čitanje (EPROM), električno izbrisiva programabilna memorija samo za čitanje (EEPROM), ili električna EPROM, EEPROM), ili fleš memorija. Nestalna memorija može biti radna memorija (RAM), koja se koristi kao eksterna međumemorija. Na primer, ali bez ograničenja, dostupne su brojne vrste RAM memorija, poput statičkog RAM (SRAM), dinamičkog RAM (DRAM), sinhronog DRAM (SDRAM), SDRAM sa dvostrukim protokom podataka (SDRAM) i fleš memorije. DRAM, sinhroni DRAM (SDRAM), SDRAM sa dvostrukim protokom podataka (DDRSDRAM), poboljšani sinhroni SDRAM (ESDRAM), Synchlink DRAM (SLDRAM) i direktni Rambus RAM (DRRAM). Prva memorija 1302 sistema i postupaka opisanih u ovom otelotvorenju treba da uključuje, bez ograničenja, ove i druge odgovarajuće tipove memorija.
[0873] [0346] Nadalje, prvi procesor 1303 može biti čip integrisanog kola sa sposobnošću obrade signala. Prilikom implementacije, operacije iz prethodnih postupaka može da obavlja integrisano logičko kolo u obliku hardvera u prvom procesoru 1003 ili uputstvo u obliku softvera. Prvi procesor 1303 može biti procesor opšte namene, procesor za digitalnu obradu signala (DSP), integrisano kolo specifično za aplikaciju (ASIC), programabilno polje logičkih kola (FPGA) ili neki drugi programabilni logički uređaj, diskretno logičko kolo ili tranzistorski logički uređaj, diskretna hardverska komponenta, i slično. Prvi procesor može da
implementira ili vrši postupke, operacije i logičke blok dijagrame koji su otkriveni u otelotvorenjima otkrića. Procesor opšte namene može biti mikroprocesor, ili procesor može biti bilo koji konvencionalni procesor i slično. Operacije postupaka koji su otkriveni u kombinaciji sa otelotvorenjima otkrića mogu biti direktno otelotvorene tako da ih vrši i obavlja hardverski procesor za dekodiranje ili ih vrši i obavlja kombinacija hardvera u procesoru za dekodiranje i softverskih modula. Softverski modul može da se nalazi u zrelom medijumu za skladištenje iz struke, kao što je RAM, fleš memorija, ROM, PROM, EEPROM, registar i slično. Medijum za skladištenje se nalazi u prvoj memoriji 1302 i prvi procesor 1303 čita informacije u prvoj memoriji 1302 i obavlja operacije iz prethodnih postupaka u kombinaciji sa hardverom.
[0875] Može se razumeti da ova otelotvorenja koja su opisana u otkriću mogu da se implementiraju putem hardvera, softvera, upravljačkog softvera, posredničkog softvera, mikrokoda ili kombinacije navedenog. Za implementaciju na bazi hardvera, procesorska jedinica može da se implementira u obliku jednog ili više od ASIC, DSP, DSP uređaja (DSPD), programabilnog logičkog uređaja (PLD), FPGA, procesora opšte namene, kontrolera, mikrokontrolera, mikroprocesora, drugih elektronskih jedinica koje su konfigurisane da vrše funkcije opisane u otkriću ili kombinacije navedenog. Za implementaciju na bazi softvera, tehnologije koje su opisane u otkriću mogu da se implementiraju putem modula (npr. procesa, funkcija i slično) koji vrše funkcije opisane u otkriću. Softverski kod može da se skladišti u memoriji i izvršava ga procesor. Memorija može biti implementirana u procesoru ili izvan procesora.
[0877] Opciono, u još jednom otelotvorenju, prvi procesor 1303 je dalje konfigurisan da vrši postupak prema bilo kom od prethodnih otelotvorenja kada izvršava računarski program.
[0879] [0349] Otelotvorenja obezbeđuju enkoder koji obuhvata prvu jedinicu za određivanje i jedinicu za kodiranje. Na ovaj način, u slučaju kodiranja video zapisa sa velikom dubinom boje, velikom brzinom u bitovima, visokim kvalitetom ili kompresijom bez gubitaka, pošto se obrazac raspodele koeficijenata razlikuje od slučaja konvencionalnih video zapisa, tokom kodiranja koeficijenta, putem smanjenja ili čak eliminacije brojnih elemenata sintakse koji se kodiraju u režimu konteksta, utrošak resursa izazvan kodiranjem u toku bitova može biti smanjen, te se tako mogu poboljšati protok i brzina kodiranja za kodiranje koeficijenta. Pored toga, takođe može biti poboljšana efikasnost kompresije pošto redukovani ili eliminisani
elementi sintakse imaju manji uticaj kod kodiranja video zapisa sa velikom dubinom boje, velikom brzinom u bitovima, visokim kvalitetom ili kompresijom bez gubitaka.
[0881] U još jednom otelotvorenju predmetnog otkrića, na osnovu istog koncepta kao što je bio slučaj sa prethodnim otelotvorenjima, SL.14 ilustruje šematski dijagram strukture dekodera 140 koji je obezbeđen u otelotvorenjima otkrića. Kao što je ilustrovano na SL.14, dekoder 140 može da obuhvata jedinicu za raščlanjivanje 1401 i drugu jedinicu za određivanje 1402.
[0883] Jedinica za raščlanjivanje 1401 je konfigurisana da raščlani tok bitova radi dobijanja oznake video zapisa, i da raščlani tok bitova radi dobijanja oznake reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta i koordinatnih informacija poslednjeg značajnog koeficijenta kada oznaka video zapisa pokazuje da video zapis zadovoljava prethodno zadati uslov.
[0885] Druga jedinica za određivanje 1402 je konfigurisana da odredi poziciju poslednjeg značajnog koeficijenta putem izračunavanja pomoću koordinatnih informacija poslednjeg značajnog koeficijenta kada oznaka reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta pokazuje da je pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta obrnuta za trenutni blok.
[0887] Jedinica za raščlanjivanje 1401 dalje je konfigurisana da, u skladu sa prethodno zadatim redosledom skeniranja, dekodira sve koeficijente pre pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta radi određivanja koeficijenata trenutnog bloka.
[0889] U nekim otelotvorenjima, druga jedinica za određivanje 1402 dalje je konfigurisana da odredi poziciju poslednjeg značajnog koeficijenta neposredno na osnovu koordinatnih informacija poslednjeg značajnog koeficijenta kada oznaka reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta pokazuje da pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta nije obrnuta za trenutni blok.
[0891] Jedinica za raščlanjivanje 1402 dalje je konfigurisana da, u skladu sa prethodno zadatim redosledom skeniranja, dekodira sve koeficijente pre pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta radi određivanja koeficijenata trenutnog bloka.
[0892] U nekim otelotvorenjima, druga jedinica za određivanje 1402 je dalje konfigurisana da: kada oznaka video zapisa ima prvu vrednost, utvrdi da oznaka video zapisa pokazuje da video zapis zadovoljava prethodno zadati uslov; ili, kada oznaka video zapisa ima drugu vrednost, utvrdi da oznaka video zapisa pokazuje da video zapis ne zadovoljava prethodno zadati uslov.
[0894] U nekim otelotvorenjima, prethodno zadati uslov uključuje najmanje jedno od: velike dubine boje, visokog kvaliteta, velike brzine u bitovima, velike brzine smenjivanja kadrova ili kompresije bez gubitaka.
[0896] U nekim otelotvorenjima, druga jedinica za određivanje 1402 je dalje konfigurisana da vrši sledeće: kada oznaka reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta ima prvu vrednost, utvrdi da oznaka reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta pokazuje da je pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta obrnuta za trenutni blok, ili, kada oznaka reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta ima drugu vrednost, utvrdi da oznaka reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta pokazuje da pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta nije obrnuta za trenutni blok.
[0898] U nekim otelotvorenjima, jedinica za raščlanjivanje 1401 je dalje konfigurisana da raščlani tok bitova kako bi se dobile informacije o prefiksu horizontalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta, informacije o prefiksu vertikalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta, informacije o sufiksu horizontalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta i informacije o sufiksu vertikalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta.
[0900] Druga jedinica za određivanje 1402 je dalje konfigurisana da odredi horizontalnu koordinatu poslednjeg značajnog koeficijenta na osnovu informacija o prefiksu horizontalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta i informacija o sufiksu horizontalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta, da odredi vertikalnu koordinatu poslednjeg značajnog koeficijenta na osnovu informacija o prefiksu vertikalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta i informacija o sufiksu vertikalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta, i da odredi koordinatne informacije poslednjeg značajnog koeficijenta na osnovu horizontalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta i vertikalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta.
[0901] U nekim otelotvorenjima, druga jedinica za određivanje 1402 je dalje konfigurisana da odredi koordinatne informacije poslednjeg značajnog koeficijenta kao horizontalnog rastojanja i vertikalnog rastojanja od pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta do donjeg desnog ugla trenutnog bloka, pri čemu oznaka reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta pokazuje da je pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta obrnuta za trenutni blok.
[0903] Nadalje, druga jedinica za određivanje 1402 je dalje konfigurisana da odredi širinu i visinu trenutnog bloka; dobije horizontalnu koordinatu poslednjeg značajnog koeficijenta putem oduzimanja, od širine trenutnog bloka, horizontalnog rastojanja od pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta do donjeg desnog ugla trenutnog bloka; dobije vertikalnu koordinatu poslednjeg značajnog koeficijenta putem oduzimanja, od visine trenutnog bloka, vertikalnog rastojanja od pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta do donjeg desnog ugla trenutnog bloka; i da odredi poziciju poslednjeg značajnog koeficijenta na osnovu horizontalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta i vertikalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta.
[0905] U nekim otelotvorenjima, druga jedinica za određivanje 1402 je dalje konfigurisana da odredi koordinatne informacije poslednjeg značajnog koeficijenta kao horizontalno rastojanje i vertikalno rastojanje od pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta do gornjeg levog ugla trenutnog bloka, kada oznaka reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta pokazuje da pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta nije obrnuta za trenutni blok; i da odredi poziciju poslednjeg značajnog koeficijenta na osnovu horizontalnog rastojanja i vertikalnog rastojanja od pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta do gornjeg levog ugla trenutnog bloka.
[0907] U nekim otelotvorenjima, oznaka za reversnu poziciju poslednjeg značajnog koeficijenta je barem zastava izabrana na jednom od: nivoa sekvence, nivoa slike, nivoa isečka ili nivoa bloka.
[0909] [0365] U nekim otelotvorenjima, jedinica za raščlanjivanje 1401 je dalje konfigurisana da raščlani tok bitova radi dobijanja oznake omogućenog poslednjeg koeficijenta, i da dekodira, u skladu sa prethodno zadatim redosledom skeniranja, sve koeficijente pre pozicije poslednjeg koeficijenta radi određivanja koeficijenata trenutnog bloka, kada oznaka
omogućenog poslednjeg koeficijenta pokazuje da se pozicija poslednjeg koeficijenta koristi za trenutni blok.
[0911] U nekim otelotvorenjima, druga jedinica za određivanje 1402 je dalje konfigurisana da vrši sledeće: kada oznaka poslednjeg omogućenog koeficijenta ima prvu vrednost, utvrdi da oznaka poslednjeg omogućenog koeficijenta pokazuje da se pozicija poslednjeg omogućenog koeficijenta koristi za trenutni blok; ili, kada oznaka poslednjeg koeficijenta ima drugu vrednost, utvrdi da oznaka poslednjeg omogućenog koeficijenta pokazuje da se pozicija poslednjeg koeficijenta ne koristi za trenutni blok.
[0913] U nekim otelotvorenjima, jedinica za raščlanjivanje 1401 je dalje konfigurisana da raščlani tok bitova kako bi se dobile informacije o prefiksu horizontalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta, informacije o prefiksu vertikalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta, informacije o sufiksu horizontalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta i informacije o sufiksu vertikalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta.
[0915] Druga jedinica za određivanje 1402 je dalje konfigurisana da odredi poziciju poslednjeg značajnog koeficijenta na osnovu informacija o prefiksu horizontalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta, informacija o prefiksu vertikalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta, informacija o sufiksu horizontalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta i informacija o sufiksu vertikalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta; i da dekodira, u skladu sa prethodno zadatim redosledom skeniranja, sve koeficijente pre pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta radi određivanja koeficijenata trenutnog bloka.
[0917] U nekim otelotvorenjima, druga jedinica za određivanje 1402 je dalje konfigurisana tako da je pozicija poslednjeg koeficijenta pozicija u donjem desnom uglu matrice koju formiraju svi mogući značajni koeficijenti u trenutnom bloku, ili, pozicija poslednjeg koeficijenta je poslednja pozicija prilikom skeniranja svih mogućih značajnih koeficijenata u trenutnom bloku na osnovu prethodno zadatog redosleda skeniranja.
[0919] U nekim otelotvorenjima, druga jedinica za određivanje 1402 je dalje konfigurisana da postavi poziciju poslednjeg značajnog koeficijenta tako da ona bude pozicija poslednjeg koeficijenta.
[0920] U nekim otelotvorenjima, druga jedinica za određivanje 1402 je dalje konfigurisana da: odredi širinu i visinu transformacionog bloka dobijene prethodno zadatom operacijom na trenutnom bloku; dobije koordinatne informacije donjeg desnog ugla transformacionog bloka putem izračunavanja koordinata na osnovu širine i visine transformacionog bloka; i da odredi poziciju poslednjeg koeficijenta na osnovu koordinatnih informacija donjeg desnog ugla transformacionog bloka.
[0922] U nekim otelotvorenjima, prethodno zadata operacija obuhvata barem operaciju svođenja na nulu.
[0924] U nekim otelotvorenjima, druga jedinica za određivanje 1402 je dalje konfigurisana da odredi poziciju poslednjeg značajnog koeficijenta na osnovu koordinatnih informacija donjeg desnog ugla transformacionog bloka kada je pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta određena kao pozicija poslednjeg koeficijenta.
[0926] U nekim otelotvorenjima, oznaka poslednjeg omogućenog koeficijenta je barem oznaka izabrana na jednom od sledećih nivoa: nivoa sekvence, nivoa slike, nivoa isečka ili nivoa bloka.
[0928] U nekim otelotvorenjima, jedinica za raščlanjivanje 1401 je dalje konfigurisana da: kada oznaka video zapisa pokazuje da video zapis zadovoljava prethodno zadati uslov, raščlani tok bitova radi dobijanja oznake podrazumevano kodiranog podbloka; i utvrdi da oznaka kodiranog podbloka ima prvu vrednost i dekodira sve koeficijente u podbloku koji se dekodira u trenutnom bloku, kada oznaka podrazumevano kodiranog podbloka pokazuje da je za podblok koji se dekodira podrazumevano kodiranje.
[0930] U nekim otelotvorenjima, jedinica za raščlanjivanje 1401 je dalje konfigurisana da: kada oznaka podrazumevano kodiranog podbloka pokazuje da za podblok koji se dekodira nije podrazumevano kodiranje, raščlani tok bitova radi dobijanja oznake kodiranog podbloka, i dekodira sve koeficijente u podbloku koji se dekodira kada oznaka kodiranog podbloka ima prvu vrednost.
[0932] [0377] U nekim otelotvorenjima, druga jedinica za određivanje 1402 je dalje konfigurisana da: kada oznaka podrazumevano kodiranog podbloka ima prvu vrednost, utvrdi da oznaka
podrazumevano kodiranog podbloka pokazuje da je za podblok koji se dekodira podrazumevano kodiranje; ili, kada oznaka podrazumevano kodiranog podbloka ima drugu vrednost, utvrdi da oznaka podrazumevano kodiranog podbloka pokazuje da kodiranje nije podrazumevano za podblok koji se dekodira.
[0934] U nekim otelotvorenjima, druga jedinica za određivanje 1402 je dalje konfigurisana da: odredi da se dekodiraju svi koeficijenti u podbloku koji se dekodira kada oznaka kodiranog podbloka ima prvu vrednost; ili da utvrdi da svi koeficijenti u podbloku koji se dekodira imaju vrednost 0 kada oznaka kodiranog podbloka ima drugu vrednost.
[0936] U nekim otelotvorenjima, oznaka podrazumevano kodiranog podbloka je barem oznaka izabrana na jednom od sledećih nivoa: nivoa sekvence, nivoa slike, nivoa isečka ili nivoa bloka.
[0938] U nekim otelotvorenjima, prva vrednost je 1, a druga vrednost je 0.
[0940] U nekim otelotvorenjima, druga jedinica za određivanje 1402 je dalje konfigurisana da: kada je oznaka video zapisa oznaka velike dubine boje, utvrdi da video zapis zadovoljava prethodno zadati uslov kada oznaka velike dubine boje pokazuje da video zapis zadovoljava veliku dubinu boje.
[0942] U nekim otelotvorenjima, druga jedinica za određivanje 1402 je dalje konfigurisana da: kada je oznaka video zapisa oznaka velike brzine u bitovima, utvrdi da video zapis zadovoljava prethodno zadati uslov kada oznaka velike brzine u bitovima pokazuje da video zapis zadovoljava veliku brzinu u bitovima.
[0944] U nekim otelotvorenjima, druga jedinica za određivanje 1402 je dalje konfigurisana da: kada je oznaka video zapisa oznaka visokog kvaliteta, utvrdi da video zapis zadovoljava prethodno zadati uslov kada oznaka visokog kvaliteta pokazuje da video zapis zadovoljava visok kvalitet.
[0946] [0384] U nekim otelotvorenjima, druga jedinica za određivanje 1402 je dalje konfigurisana da: kada je oznaka video zapisa oznaka kompresije bez gubitaka, utvrdi da video zapis
zadovoljava prethodno zadati uslov kada oznaka kompresije bez gubitaka pokazuje da video zapis zadovoljava kompresiju bez gubitaka.
[0948] Može se razumeti da, u otelotvorenjima predmetnog otkrića, „jedinica“ može biti deo kola, deo procesora, deo programa ili softvera, itd., i takođe može biti modul, ili može biti nemodularna. Štaviše, svaka komponenta u otelotvorenju može biti integrisana u jednu procesorsku jedinicu, ili svaka jedinica može fizički zasebno postojati, ili dve ili više jedinica mogu biti integrisane u jednu jedinicu. Gornje integrisane jedinice mogu biti implementirane u obliku hardverskih ili softverskih funkcionalnih modula.
[0950] Integrisana jedinica, kada se implementira u obliku softverskog funkcionalnog modula i ne prodaje se niti se koristi kao zaseban proizvod, može biti uskladištena u medijumu za snimanje koji može da se očita putem računara. Na osnovu prethodnog objašnjenja, tehničko rešenje iz predmetnog otkrića, ili deo ili celina tehničkog rešenja koje suštinski doprinosi postojećem stanju struke, može biti otelotvoreno u obliku softverskog proizvoda. Računarski softverski proizvod se skladišti u medijumu za skladištenje i sadrži brojna uputstva koja omogućavaju računaru (koji može biti lični računar, server, ili mrežni uređaj, itd.) ili procesoru da obavi sve ili neke operacije postupka iz ovog otkrića. Prethodno pomenuti medijum za skladištenje uključuje: USB fleš memorije, prenosive hard diskove, ROM, RAM, diskove ili CD-ROM-ove i druge medijume koji mogu da skladište programski kod.
[0952] Tako, otelotvorenja predmetnog otkrića obezbeđuju računarski medijum za skladištenje koji se primenjuje na dekoder 140. Računarski medijum za skladištenje skladišti računarski program koji, kada ga drugi procesor izvrši, implementira postupak koji je opisan u bilo kom od prethodnih otelotvorenja.
[0954] [0388] Na osnovu kompozicije prethodno pomenutog dekodera 140 i računarskog medijuma za skladištenje, uz pozivanje na SL.15, SL.15 je šematski dijagram specifične strukture hardvera dekodera 140 koji je obezbeđen u otelotvorenju predmetnog otkrića. Kao što je ilustrovano na SL.15, dekoder 140 može da obuhvata drugi komunikacioni interfejs 1501, drugu memoriju 1502 i drugi procesor 1503. Te komponente su međusobno povezane preko sistema druge magistrale 1504. Može se razumeti da je drugi sistem magistrale 1504 konfigurisan da implementira komunikaciju na bazi povezanosti ovih komponenata. Pored magistrale podataka, drugi sistem magistrale 1504 takođe obuhvata magistralu napajanja,
kontrolnu magistralu i magistralu signala statusa. Međutim, radi jasnog objašnjenja, različite magistrale su označene kao drugi sistem magistrale 1504 na SL.15.
[0956] Drugi komunikacioni interfejs 1501 je konfigurisan da prima i šalje signale tokom procesa slanja i prijema informacija sa drugim eksternim elementima mreže.
[0958] Druga memorija 1502 je konfigurisana da skladišti računarski program koji može da se pokrene na drugom procesoru 1503.
[0960] Drugi procesor 1503 je konfigurisan da vrši sledeće operacije kada se računarski program pokrene.
[0962] Tok bitova se raščlanjuje radi dobijanja oznake video zapisa. Kada oznaka video zapisa pokazuje da video zapis zadovoljava prethodno zadati uslov, tok bitova se analizira radi dobijanja oznake reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta i koordinatnih informacija poslednjeg značajnog koeficijenta. Kada oznaka reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta pokazuje da je pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta obrnuta za trenutni blok, pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta se određuje izračunavanjem preko koordinatnih informacija poslednjeg značajnog koeficijenta. U skladu sa prethodno zadatim redosledom skeniranja, svi koeficijenti pre pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta su dekodirani radi određivanja koeficijenata trenutnog bloka.
[0964] Opciono, u još jednom otelotvorenju, drugi procesor 1503 je dalje konfigurisan da vrši postupak prema bilo kom od prethodnih otelotvorenja kada izvršava računarski program.
[0966] Može biti jasno da su hardverske funkcije druge memorije 1502 i prve memorije 1302 slične, i hardverske funkcije drugog procesora 1503 i prvog procesora 1303 su slične, što neće biti detaljno objašnjeno u ovom tekstu.
[0968] [0395] Otelotvorenja obezbeđuju dekoder koji obuhvata jedinicu za raščlanjivanje i drugu jedinicu za određivanje. Na ovaj način, u slučaju kodiranja video zapisa sa velikom dubinom boje, velikom brzinom u bitovima, visokim kvalitetom ili kompresijom bez gubitaka, pošto se obrazac raspodele koeficijenata razlikuje od slučaja konvencionalnih video zapisa, tokom kodiranja koeficijenta, putem smanjenja ili čak eliminacije brojnih elemenata sintakse koji se
kodiraju u režimu konteksta, utrošak resursa izazvan kodiranjem u toku bitova može biti smanjen, te se tako mogu poboljšati protok i brzina kodiranja za kodiranje koeficijenta. Pored toga, takođe može biti poboljšana efikasnost kompresije pošto redukovani ili eliminisani elementi sintakse imaju manji uticaj kod kodiranja video zapisa sa velikom dubinom boje, velikom brzinom u bitovima, visokim kvalitetom ili kompresijom bez gubitaka.
[0970] Treba napomenuti da se, u ovom otkriću, termini „sadrži“, „obuhvata“ ili bilo koja druga njihova varijacija odnose na neisključivo obuhvatanje, tako da proces, postupak, proizvod ili uređaj koji obuhvata niz elemenata obuhvata ne samo te elemente, već obuhvata i druge elemente koji nisu izričito navedeni ili svojstveni za takav proces, postupak, proizvod ili aparat. Bez daljeg ograničavanja, element koji je definisan tvrdnjom „sadrži jedan...“ ne isključuje prisustvo dodatnih identičnih elemenata u procesu, postupku, proizvodu ili aparatu koji obuhvata taj element.
[0972] Prethodni serijski brojevi otelotvorenja predmetnog otkrića dati su samo kao opis i ne predstavljaju prednosti i nedostatke otelotvorenja.
[0974] Postupci koji su otkriveni u nekoliko otelotvorenja postupaka datih u ovom otkriću mogu biti proizvoljno kombinovani bez ikakvih problema radi dobijanja novih otelotvorenja postupka.
[0976] Karakteristike otkrivene u nekoliko otelotvorenja proizvoda koja su data u ovom otkriću mogu biti proizvoljno kombinovane bez ikakvih problema radi dobijanja novih otelotvorenja proizvoda.
[0978] Karakteristike otkrivene u nekoliko otelotvorenja postupaka ili uređaja koja su data u ovom otkriću mogu proizvoljno da se kombinuju bez ikakvih problema radi dobijanja novih otelotvorenja postupka ili otelotvorenja uređaja.
[0980] Mogućnost industrijske primene
[0981] [0401] U otelotvorenjima predmetnog otkrića, bilo da je u pitanju enkoder ili dekoder, u slučaju kodiranja video zapisa sa velikom dubinom boje, velikom brzinom u bitovima, visokim kvalitetom ili kompresijom bez gubitaka, pošto se obrazac raspodele razlikuje od slučaja konvencionalnih video zapisa, tokom kodiranja koeficijenta, putem smanjenja ili
eliminacije brojnih elemenata sintakse koji su kodirani u režimu konteksta, kao što su elementi sintakse o poziciji poslednjeg značajnog koeficijenta, oznake kodirane podblokovima, itd., ili daljeg vršenja transformacije koordinata u slučaju da su vrednosti koordinata poslednjeg značajnog koeficijenta prevelike, može se smanjiti utrošak resursa izazvan kodiranjem u toku bitova, te tako mogu biti poboljšani protok i brzina kodiranja za kodiranje koeficijenta. Pored toga, takođe može biti poboljšana efikasnost kompresije pošto redukovani ili eliminisani elementi sintakse imaju manji uticaj kod kodiranja video zapisa sa velikom dubinom boje, velikom brzinom u bitovima, visokim kvalitetom ili kompresijom bez gubitaka.
Claims (15)
1. Patentni zahtevi
1. Postupak dekodiranja koeficijenta koji se primenjuje na dekoder i obuhvata: raščlanjivanje (S901) toka bitova radi dobijanja oznake video zapisa;
raščlanjivanje (S902) toka bitova radi dobijanja oznake reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta i koordinatnih informacija poslednjeg značajnog koeficijenta kada oznaka video zapisa pokazuje da video zapis zadovoljava prethodno zadati uslov, pri čemu prethodno zadati uslov obuhvata najmanje jedno od: velike dubine boje, visokog kvaliteta, velike brzine u bitovima, velike brzine smenjivanja kadrova ili kompresije bez gubitaka; određivanje (S903) pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta putem izračunavanja pomoću koordinatnih informacija poslednjeg značajnog koeficijenta kada oznaka reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta pokazuje da je pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta obrnuta za trenutni blok, pri čemu se koordinatne informacije poslednjeg značajnog koeficijenta određuju kao horizontalno rastojanje i vertikalno rastojanje od pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta do donjeg desnog ugla trenutnog bloka kada oznaka reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta pokazuje da je pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta obrnuta za trenutni blok; i
dekodiranje (S904), u skladu sa prethodno zadatim redosledom skeniranja, svih koeficijenata pre pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta radi određivanja koeficijenata trenutnog bloka.
2. Postupak iz zahteva 1 koji dalje obuhvata:
određivanje pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta neposredno na osnovu koordinatnih informacija poslednjeg značajnog koeficijenta kada oznaka reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta pokazuje da pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta nije obrnuta za trenutni blok.
3. Postupak iz zahteva 1 koji dalje obuhvata sledeće:
kada oznaka video zapisa ima prvu vrednost, utvrđivanje da oznaka video zapisa pokazuje da video zapis zadovoljava prethodno zadati uslov; ili
kada oznaka video zapisa ima drugu vrednost, utvrđivanje da oznaka video zapisa pokazuje da video zapis ne zadovoljava prethodno zadati uslov.
4. Postupak iz zahteva 1 koji dalje obuhvata sledeće:
kada oznaka reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta ima prvu vrednost, utvrđivanje da oznaka reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta pokazuje da je pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta obrnuta za trenutni blok; ili
kada oznaka reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta ima drugu vrednost, utvrđivanje da oznaka reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta pokazuje da pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta nije obrnuta za trenutni blok.
5. Postupak iz zahteva 1, pri čemu raščlanjivanje toka bitova radi dobijanja koordinatnih informacija poslednjeg značajnog koeficijenta obuhvata:
raščlanjivanje toka bitova kako bi se dobile informacije o prefiksu horizontalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta, informacije o prefiksu vertikalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta, informacije o sufiksu horizontalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta i informacije o sufiksu vertikalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta; određivanje horizontalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta na osnovu informacija o prefiksu horizontalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta i informacija o sufiksu horizontalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta;
određivanje vertikalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta na osnovu informacija o prefiksu vertikalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta i informacija o sufiksu vertikalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta; i
određivanje koordinatnih informacija poslednjeg značajnog koeficijenta na osnovu horizontalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta i vertikalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta.
6. Postupak iz zahteva 1, pri čemu
određivanje pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta putem izračunavanja pomoću koordinatnih informacija poslednjeg značajnog koeficijenta obuhvata:
određivanje širine i visine trenutnog bloka;
dobijanje horizontalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta oduzimanjem, od širine trenutnog bloka, horizontalnog rastojanja od pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta do donjeg desnog ugla trenutnog bloka;
dobijanje vertikalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta oduzimanjem, od visine trenutnog bloka, vertikalnog rastojanja od pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta do donjeg desnog ugla trenutnog bloka; i
određivanje pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta na osnovu horizontalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta i vertikalne koordinate poslednjeg značajnog koeficijenta.
7. Postupak iz zahteva 1 koji dalje obuhvata sledeće:
određivanje koordinatnih informacija poslednjeg značajnog koeficijenta kao horizontalnog rastojanja i vertikalnog rastojanja od pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta do gornjeg levog ugla trenutnog bloka, pri čemu oznaka reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta pokazuje da pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta nije obrnuta za trenutni blok; i
određivanje pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta na osnovu horizontalnog rastojanja i vertikalnog rastojanja od pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta do gornjeg levog ugla trenutnog bloka.
8. Postupak iz zahteva 1, pri čemu je oznaka reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta barem oznaka jednog od sledećih nivoa: nivoa sekvence, nivoa slike, nivoa isečka ili nivoa bloka.
9. Postupak iz zahteva 1 koji dalje obuhvata sledeće:
određivanje širine i visine transformacionog bloka dobijenih prethodno zadatom operacijom na trenutnom bloku;
dobijanje koordinatnih informacija donjeg desnog ugla transformacionog bloka izračunavanjem koordinata na osnovu širine i visine transformacionog bloka; i određivanje pozicije poslednjeg koeficijenta na osnovu koordinatnih informacija donjeg desnog ugla transformacionog bloka.
10. Postupak iz zahteva 9, pri čemu prethodno zadata operacija obuhvata barem operaciju svođenja na nulu.
11. Postupak kodiranja koeficijenta koji se primenjuje na enkoder i obuhvata: određivanje (S1101) oznake video zapisa i pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta; određivanje (S1102) oznake reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta kada oznaka video zapisa pokazuje da video zapis zadovoljava prethodno zadati uslov, pri čemu prethodno zadati uslov obuhvata najmanje jedno od: velike dubine boje, visokog kvaliteta, velike brzine u bitovima, velike brzine smenjivanja kadrova ili kompresije bez gubitaka;
određivanje (S1103) koordinatnih informacija poslednjeg značajnog koeficijenta na osnovu pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta i oznake reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta, pri čemu se koordinatne informacije poslednjeg značajnog koeficijenta određuju kao horizontalno rastojanje i vertikalno rastojanje od pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta do donjeg desnog ugla trenutnog bloka kada oznaka reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta pokazuje da je pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta obrnuta za trenutni blok; i
kodiranje (S1104) svih koeficijenata pre pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta u skladu sa prethodno zadatim redosledom skeniranja, i signalizaciju informacija o bitovima koje su dobijene kodiranjem, oznaka video zapisa i koordinatnih informacija poslednjeg značajnog koeficijenta u tok bitova.
12. Enkoder (120) koji obuhvata prvu jedinicu za određivanje (1201) i jedinicu za kodiranje (1202), pri čemu
prva jedinica za određivanje (1201) konfigurisana je za određivanje oznake video zapisa i pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta, i za određivanje oznake reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta kada oznaka video zapisa pokazuje da video zapis zadovoljava prethodno zadati uslov, pri čemu prethodno zadati uslov obuhvata najmanje jedno od: velike dubine boje, visokog kvaliteta, velike brzine u bitovima, velike brzine smenjivanja kadrova ili kompresije bez gubitaka;
prva jedinica za određivanje (1201) dalje je konfigurisana za određivanje koordinatnih informacija poslednjeg značajnog koeficijenta na osnovu pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta i oznake reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta, pri čemu se koordinatne informacije poslednjeg značajnog koeficijenta određuju kao horizontalno rastojanje i vertikalno rastojanje od pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta do donjeg desnog ugla trenutnog bloka kada oznaka reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta pokazuje da je pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta obrnuta za trenutni blok; i jedinica za kodiranje (1202) konfigurisana je da kodira sve koeficijente koji prethode poziciji poslednjeg značajnog koeficijenta po prethodno zadatom redosledu skeniranja, i da u vidu signala šalje informacije iz bitova koje su dobijene kodiranjem, oznaku video zapisa i koordinatne informacije poslednjeg značajnog koeficijenta u tok bitova.
13. Dekoder (140) koji obuhvata prvu jedinicu za raščlanjivanje (1401) i drugu jedinicu za određivanje (1402), pri čemu
jedinica za raščlanjivanje (1401) konfigurisana je da raščlani tok bitova radi dobijanja oznake video zapisa i da raščlani tok bitova radi dobijanja oznake reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta i koordinatnih informacija poslednjeg značajnog koeficijenta kada oznaka video zapisa pokazuje da video zapis zadovoljava prethodno zadati uslov, gde prethodno zadati uslov obuhvata najmanje jedno od: velike dubine boje, visokog kvaliteta, velike brzine u bitovima, velike brzine smenjivanja kadrova ili kompresije bez gubitaka; druga jedinica za određivanje (1402) konfigurisana je za određivanje pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta putem izračunavanja pomoću koordinatnih informacija poslednjeg značajnog koeficijenta kada oznaka reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta pokazuje da je pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta obrnuta za trenutni blok, pri čemu se koordinatne informacije poslednjeg značajnog koeficijenta određuju kao horizontalno rastojanje i vertikalno rastojanje od pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta do donjeg desnog ugla trenutnog bloka kada oznaka reversne pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta pokazuje da je pozicija poslednjeg značajnog koeficijenta obrnuta za trenutni blok; i jedinica za raščlanjivanje (1401) dalje je konfigurisana da dekodira, u skladu sa prethodno zadatim redosledom skeniranja, sve koeficijente pre pozicije poslednjeg značajnog koeficijenta radi određivanja koeficijenata trenutnog bloka.
14. Računarski medijum za skladištenje koji skladišti računarski program koji, kada se izvrši, implementira postupak iz bilo kog od zahteva 1 do 11.
15. Postupak za prenos toka bitova koji obuhvata generisanje toka bitova prema postupku iz zahteva 11 i prenos toka bitova.
Applications Claiming Priority (2)
| Application Number | Priority Date | Filing Date | Title |
|---|---|---|---|
| PCT/CN2021/086710 WO2022217442A1 (zh) | 2021-04-12 | 2021-04-12 | 系数编解码方法、编码器、解码器以及计算机存储介质 |
| EP21936337.1A EP4325864B1 (en) | 2021-04-12 | 2021-04-12 | Coefficient encoding/decoding method, encoder, decoder, and computer storage medium |
Publications (1)
| Publication Number | Publication Date |
|---|---|
| RS68080B1 true RS68080B1 (sr) | 2026-05-29 |
Family
ID=83639364
Family Applications (1)
| Application Number | Title | Priority Date | Filing Date |
|---|---|---|---|
| RS20260560A RS68080B1 (sr) | 2021-04-12 | 2021-04-12 | Postupak kodiranja/dekodiranja koeficijenta, enkoder, dekoder i računarski medijum za skladištenje |
Country Status (16)
| Country | Link |
|---|---|
| US (7) | US11924455B2 (sr) |
| EP (2) | EP4325864B1 (sr) |
| JP (5) | JP7642097B2 (sr) |
| KR (1) | KR20230169994A (sr) |
| CN (7) | CN116888965A (sr) |
| AU (2) | AU2021440177B2 (sr) |
| BR (1) | BR112023020915A2 (sr) |
| CA (2) | CA3214574A1 (sr) |
| ES (1) | ES3068969T3 (sr) |
| MX (1) | MX2023012034A (sr) |
| PH (1) | PH12023552791A1 (sr) |
| PL (1) | PL4325864T3 (sr) |
| RS (1) | RS68080B1 (sr) |
| TW (1) | TW202241132A (sr) |
| WO (1) | WO2022217442A1 (sr) |
| ZA (1) | ZA202309724B (sr) |
Families Citing this family (3)
| Publication number | Priority date | Publication date | Assignee | Title |
|---|---|---|---|---|
| CN118509589A (zh) * | 2021-06-28 | 2024-08-16 | 北京达佳互联信息技术有限公司 | 用于视频编解码的残差和系数编解码 |
| WO2024152352A1 (zh) * | 2023-01-20 | 2024-07-25 | Oppo广东移动通信有限公司 | 编解码方法、码流、编码器、解码器以及存储介质 |
| CN121442102A (zh) * | 2024-07-30 | 2026-01-30 | 腾讯科技(深圳)有限公司 | 视频编解码方法、装置、设备及介质 |
Family Cites Families (32)
| Publication number | Priority date | Publication date | Assignee | Title |
|---|---|---|---|---|
| US8599925B2 (en) * | 2005-08-12 | 2013-12-03 | Microsoft Corporation | Efficient coding and decoding of transform blocks |
| US8976861B2 (en) * | 2010-12-03 | 2015-03-10 | Qualcomm Incorporated | Separately coding the position of a last significant coefficient of a video block in video coding |
| US9042440B2 (en) | 2010-12-03 | 2015-05-26 | Qualcomm Incorporated | Coding the position of a last significant coefficient within a video block based on a scanning order for the block in video coding |
| CN104093020B (zh) * | 2011-03-10 | 2017-11-17 | 华为技术有限公司 | 变换系数的编码方法、变换系数的解码方法,和装置 |
| US20130083856A1 (en) | 2011-06-29 | 2013-04-04 | Qualcomm Incorporated | Contexts for coefficient level coding in video compression |
| US20130215970A1 (en) * | 2011-12-20 | 2013-08-22 | General Instrument Corporation | Method and apparatus for last coefficient group position coding |
| AU2012200319B2 (en) | 2012-01-19 | 2015-11-26 | Canon Kabushiki Kaisha | Method, apparatus and system for encoding and decoding the significance map for residual coefficients of a transform unit |
| CN110602509A (zh) * | 2012-02-04 | 2019-12-20 | 谷歌技术控股有限责任公司 | 用于最末重要系数位置编码中的上下文减少的设备和方法 |
| CN102752592B (zh) | 2012-06-20 | 2015-02-11 | 深圳广晟信源技术有限公司 | 视频变换系数的熵编码方法 |
| WO2014053428A1 (en) * | 2012-10-01 | 2014-04-10 | Telefonaktiebolaget L M Ericsson (Publ) | Coding and decoding of transform skipped blocks |
| DK2940999T3 (da) | 2013-01-04 | 2019-06-24 | Samsung Electronics Co Ltd | Fremgangsmåde til entropiafkodning af skivesegmenter |
| CN108259900B (zh) * | 2013-01-16 | 2021-01-01 | 黑莓有限公司 | 针对视频的上下文自适应二进制熵编码的变换系数编码 |
| US10291912B2 (en) | 2013-01-16 | 2019-05-14 | Blackberry Limited | Context determination for entropy coding of run-length encoded transform coefficients |
| US9215464B2 (en) | 2013-09-19 | 2015-12-15 | Blackberry Limited | Coding position data for the last non-zero transform coefficient in a coefficient group |
| US9264724B2 (en) * | 2013-10-11 | 2016-02-16 | Blackberry Limited | Sign coding for blocks with transform skipped |
| CN107211146A (zh) | 2014-11-21 | 2017-09-26 | Vid拓展公司 | 一维变换模式和系数扫描顺序 |
| KR20180040515A (ko) | 2015-09-10 | 2018-04-20 | 삼성전자주식회사 | 부호화 장치, 복호화 장치, 그 부호화 및 복호화 방법 |
| EP3270594A1 (en) | 2016-07-15 | 2018-01-17 | Thomson Licensing | Method and apparatus for advanced cabac context adaptation for last coefficient coding |
| WO2018173862A1 (ja) | 2017-03-21 | 2018-09-27 | シャープ株式会社 | 画像復号装置及び画像符号化装置 |
| US11240536B2 (en) * | 2017-04-13 | 2022-02-01 | Lg Electronics Inc. | Method and device for entropy encoding, decoding video signal |
| WO2019027200A1 (ko) * | 2017-07-31 | 2019-02-07 | 에스케이텔레콤 주식회사 | 비-제로 계수들의 위치를 표현하는 방법 및 장치 |
| US10523968B2 (en) | 2017-09-18 | 2019-12-31 | Google Llc | Coding of last significant coefficient flags |
| WO2020145796A1 (ko) * | 2019-01-12 | 2020-07-16 | 엘지전자 주식회사 | 영상 코딩 시스템에서 레지듀얼 정보를 사용하는 영상 디코딩 방법 및 그 장치 |
| CN109788284B (zh) * | 2019-02-27 | 2020-07-28 | 北京大学深圳研究生院 | 一种量化块的解码方法、装置及电子设备 |
| GB2582929A (en) * | 2019-04-08 | 2020-10-14 | Canon Kk | Residual signalling |
| US11991393B2 (en) * | 2019-04-16 | 2024-05-21 | Hfi Innovation Inc. | Methods and apparatuses for coding video data with secondary transform |
| WO2021172916A1 (ko) | 2020-02-27 | 2021-09-02 | 엘지전자 주식회사 | 영상 디코딩 방법 및 그 장치 |
| WO2021246284A1 (ja) * | 2020-06-02 | 2021-12-09 | シャープ株式会社 | 動画像復号装置及び動画像符号化装置 |
| CN119052480B (zh) * | 2020-09-23 | 2025-11-11 | 北京达佳互联信息技术有限公司 | 用于视频解码的方法、计算设备、存储介质和程序产品 |
| CN112543338B (zh) | 2020-10-16 | 2022-03-04 | 腾讯科技(深圳)有限公司 | 视频解码方法、装置、计算机可读介质及电子设备 |
| CN116746148A (zh) * | 2020-11-18 | 2023-09-12 | 北京达佳互联信息技术有限公司 | 用于视频编解码的残差和系数编解码 |
| US11895310B2 (en) | 2021-07-02 | 2024-02-06 | Sharp Kabushiki Kaisha | Systems and methods for signaling operation range profile information in video coding |
-
2021
- 2021-04-12 PL PL21936337.1T patent/PL4325864T3/pl unknown
- 2021-04-12 CN CN202180093624.0A patent/CN116888965A/zh active Pending
- 2021-04-12 CN CN202511708884.0A patent/CN121309853A/zh active Pending
- 2021-04-12 PH PH1/2023/552791A patent/PH12023552791A1/en unknown
- 2021-04-12 ES ES21936337T patent/ES3068969T3/es active Active
- 2021-04-12 CN CN202510770030.9A patent/CN120358363A/zh active Pending
- 2021-04-12 EP EP21936337.1A patent/EP4325864B1/en active Active
- 2021-04-12 MX MX2023012034A patent/MX2023012034A/es unknown
- 2021-04-12 CA CA3214574A patent/CA3214574A1/en active Pending
- 2021-04-12 CN CN202511710839.9A patent/CN121397243A/zh active Pending
- 2021-04-12 CN CN202510770378.8A patent/CN120358364A/zh active Pending
- 2021-04-12 WO PCT/CN2021/086710 patent/WO2022217442A1/zh not_active Ceased
- 2021-04-12 JP JP2023562336A patent/JP7642097B2/ja active Active
- 2021-04-12 CN CN202311525745.5A patent/CN117319687B/zh active Active
- 2021-04-12 CA CA3306599A patent/CA3306599A1/en active Pending
- 2021-04-12 BR BR112023020915A patent/BR112023020915A2/pt unknown
- 2021-04-12 AU AU2021440177A patent/AU2021440177B2/en active Active
- 2021-04-12 KR KR1020237035348A patent/KR20230169994A/ko active Pending
- 2021-04-12 EP EP26152726.1A patent/EP4708877A3/en active Pending
- 2021-04-12 CN CN202510769994.1A patent/CN120358362B/zh active Active
- 2021-04-12 RS RS20260560A patent/RS68080B1/sr unknown
-
2022
- 2022-03-09 TW TW111108667A patent/TW202241132A/zh unknown
-
2023
- 2023-09-25 US US18/473,645 patent/US11924455B2/en active Active
- 2023-10-18 ZA ZA2023/09724A patent/ZA202309724B/en unknown
-
2024
- 2024-01-24 US US18/421,530 patent/US12407847B2/en active Active
-
2025
- 2025-02-25 JP JP2025028177A patent/JP7821919B2/ja active Active
- 2025-08-15 US US19/301,390 patent/US20250386044A1/en active Pending
- 2025-12-09 US US19/414,266 patent/US20260095584A1/en active Pending
- 2025-12-09 US US19/414,255 patent/US20260095583A1/en active Pending
- 2025-12-10 US US19/415,036 patent/US20260101056A1/en active Pending
- 2025-12-10 US US19/415,006 patent/US20260113476A1/en active Pending
-
2026
- 2026-02-13 JP JP2026022210A patent/JP2026076318A/ja active Pending
- 2026-02-13 JP JP2026022166A patent/JP2026076316A/ja active Pending
- 2026-02-13 JP JP2026022188A patent/JP2026076317A/ja active Pending
- 2026-03-11 AU AU2026201849A patent/AU2026201849A1/en active Pending